Stres je jedna od najopakijih bolesti današnjice, a glavni problem je u tome što su reakcije svake osobe na stres jedinstvene, pa će neki šutjeti i gutati dok ne puknu, a drugi će eksplozivno reagirati na sve situacije koje im se ne sviđaju.

Iza reakcija na stres, kako fizičkih tako i psihičkih, stoji cijeli niz hormona, a najvažniji među njima su adrenalin, noradrenalin i kortizol.

Adrenalin, poznat i kao epinefrin, luče nadbubrežne žlijezde po naredbi mozga koji javlja da se osoba nalazi u uzbudljivoj, opasnoj ili stresnoj situaciji na koju treba pripremiti tijelo kako bi pravovremeno reagiralo. Adrenalin je odgovoran za reakcije strah-borba-bijeg, pa povećava dotok krvi u srce i diže energiju.

Uz adrenalin za trenutne reakcije pod stresom odgovoran je i noradrenalin koji se ispušta prije adrenalina, a zapravo se radi o prijenosnoj supstanci u živčanom sustavu zahvaljujući kojem se aktivira mozak, raste pažnja i koncentracija, krvne se žile sužavaju, a zjenice šire. Uz to, noradrenalin u mirnim situacijama regulira raspoloženje i san, pa se u slučaju povišenih razina tog hormona sumnja na bolest nadbubrežnih žlijezda.

Kortizol je zadnji od velike trojke, nastaje kao steroidni hormon u kori nadbubrežne žlijezde kao rezultat stresa. Zadatak kortizola je ravnoteža između krvnog tlaka i količine tekućine u tijelu, stoga je izuzetno bitan u normalnim situacijama, no kad ste pod kroničnim stresom, kortizol ima cijeli niz negativnih učinaka od povećanja razina šećera u krvi, potiskivanja imuniteta i smanjenja libida pa sve do nastanka malignih oboljenja. 

Sve u svemu, kao što su već mnoga istraživanja pokazala, kratak je stres dobar za tijelo i um jer nas drži budnima i zdravima, no kronični stres put je u mnoge vrlo opasne bolesti.