Nekome omiljena, za druge pak mjesta koja je bolje zaobići, no u svakom slučaju je riječ o prostorima gdje se spajaju prošlost i sadašnjost - muzeji. Danas ih postoji na tisuće; tematike su pri tome različite, od Muzeja vina, preko Muzeja umjetnosti pa sve do Zooloških muzeja.

Istraživanja su pokazala da svaki posjetitelj u prosjeku provede 11 sekundi ispred izloženog muzejskog objekta. Primjerice, Njemački povijesni muzej sadrži više od  700.000 predmeta, što bi značilo da bi u tom Muzeju trebalo provesti oko 2.139 sati. Budući da je to malo previše, postoje određeni kriteriji - kako bi trebao izgledati suvremen muzej? Što mogu očekivati posjetitelji? Zašto bismo ga ponovno željeli posjetiti?

"Sami muzeji snose odgovornost za posjete. Upravo oni su ti koji ljudima, posebice mladima, moraju ponuditi činjenice, a ne dosadnu i opširnu dubinu," objašnjava Beate Schreiber, povjesničarka i medijska kritičarka. Ona radi u vlastitoj agenciji Facts & Files koja se bavi organizacijom i ponudom, te savjetima i pitanjima istrage i obrade povijesnog sadržaja, a  sudjelovala je u organizaciji putujuće međunarodne  izložbe o Tutankamonu. "Moderni muzej bi trebao biti javno okupljalište, nikakva obrazovna ustanova. Današnje izložbe bi trebale imati ulogu posredovanja, ali ne i formiranja mišljenja", kaže Schreiber.

Anja Hoffmann predsjednica je njemačke Udruge muzejskih pedagoga. Ona se bavi interesima i potrebama posjetitelja, te se nada ravnopravnoj suradnji između povjesničara, kustosa muzeja, izlagača i muzejskih pedagoga. "Nažalost, često u praksi nije tako. Kustos muzeja daje prijedlog, dok se izlagač treba pobrinuti za estetske ideje. Mi pedagozi pokušavamo što više zainteresirati ljude. Ipak, ključni je pojam muzejskog pedagoga dati posjetiteljima "orijentaciju". Naš je glavni zadatak stvoriti dobru komunikaciju kako bi objekti i njihove poruke doprle do posjetitelja", kaže Hoffmann.

Kako bi danas trebao izgledati moderan muzej? 

Joachim Scholtyseck, profesor suvremene povijesti na Sveučilištu u Bonnu, pod pojmom "moderan" smatra da izložba mora biti u skladu s najnovijim znanstvenim spoznajma: "Mora se osigurati objektivan i istinit prikaz kao i predstavljanje priče iz više perspektiva. Posjetitelji bi svakako trebali imati pravo napraviti i fotografiju", kaže on.

Medijska stručnjakinja na Institutu Rheingold u Kölnu, Judith Behmer, smatra da bi moderan muzej trebao izgledati "multimedijski" te sadržavati kafić za opuštanje, muzejsku trgovinu s katalozima i suvenirima i informativne i zabavne vodiče. "Dobra izložba bi me trebala natjerati da svakodnevni život gledam drugačijim očima: kako se prije živjelo i kako to povezati sa sadašnjošću. Neobično muzejsko putovanje posjetitelj može doživjeti samo ako ga ono poveže s vlastitim iskustvima i navikama", zaključuje Behmer.

Omiljeni muzeji stručnjaka

Omiljeni muzej Beate Schreiber je Židovski muzej u Berlinu, dok medijska kritičarka Judith Behmer veliki značaj pridodaje Povijesnom muzeju, također u Berlinu kao i Domu povijesti u Bonnu.

Anja Hoffmann osim velikih muzeja, preporučuje i one manje lokalne muzeje: "Ja sam veliki obožavatelj gradskih muzeja koji također imaju vrijedna djela koja se isplati pogledati. Ljudi tamo mogu naučiti nešto o sebi i svojoj okolini, te naučiti ponešto o svojoj povijesti i sadašnjosti", kaže ona.

Muzej prekinutih veza u Zagrebu

Kada se govori o primjerima modernih muzeja, svakako treba spomenuti zagrebački Muzej prekinutih veza. Ovdje se na oko 300tinjak četvornih metara nude izlošci i razne ljubavne priče s konceptom propalih veza. Muzej svakodnevno privuče velik broj posjetitelja, jer postav neprestano raste i mijenja se, s obzirom da sami posjetitelji mogu sudjelovati u kreiranju izložbe. Olinka Vištica, autorica ovog projekta, objasnila je koja je tajna najposjećenijeg muzeja u Hrvatskoj: "Ovaj Muzej zapravo poziva publiku na sudjelovanje jednom propozicijom koja je univerzalna, s temom koju svi razumiju, a onda publika svojim odgovorom formira izložbu. Time se kultura i umjetnost doživljava kao nešto što može ponuditi odgovore u širem društvenom kontekstu."  

Svi stručnjaci se slažu - treba se poraditi na kvaliteti izložbe, a ne na kvantiteti. Također, treba uzeti u obzir međunarodne posjetitelje, ponuditi ima dobre audio vodiče, kao i kvalitene web stranice. Taj način može se privući i mlađa publika, te bi muzeji mogli postati jedno od omiljenih mjesta, ne samo u Noći muzeja.