Mozak se nije baš previše rano razvio, što zapravo znači da smo postali "pametni" bitno kasnije nego što se do sada mislilo.

Naime, naši najstariji preci iz roda Homo, grupe kojoj pripadaju i moderni ljudi, pojavili su se na kopnu prije 2,5 milijuna godina s primitivnim majmunolikm mozgovima otprilike upola manjim nego što su današnji ljudski.

Kada se točno i gdje mozak razvio u nešto što nas čini ljudima? Na to pitanje znanstvenici pokušavaju naći odgovor otkako postoji priča o porijeklu čovjeka.

"Pretpostavljalo se da se moderni mozak razvio na samome početku postojanja roda Homo, dakle prije otprilike 2,5 milijuna godina", rekao je paleoantropolog s ciriškog sveučilišta Christoph Zollikofer, jedan od autora studije objavljene u časopisu Science.

Zollikofer i njegova kolegica Marcia Ponce de Leon proučavali su fosilizirane lubanje iz Afrike, iz Gruzije i s otoka Jave i otkrili da se ta evolucija mozga zbila mnogo kasnije, prije između 1,7 i 1,5 milijuna godina.

Pošto se mozgovi ne mogu fosilizirati, jedini način da se ustanovi njihov razvoj proučavanje je tragova koje su ostavili u lubanji. Znanstvenici su zato napravili virtualni endokast, odljevak mozga, popunjen onime što je u davno bilo u lubanjama.

U ljudi je Brocino područje, frontalni do mozga koji upravlja govorom, puno veći nego odgovarajući dio mozga velikih čovjekolikih majmuna, rekao je Zollikofer. Proširenje tog područja rezultira pomicanjem svega što se nalazi iza.

Proučavajući lubanje iz Afrike znanstvenici su utvrdili da su uzorci stari oko 1,7 milijuna godina još uvijek imali čeoni režanj karakterističan za čovjekolike majmune.

"To je bilo veliko iznenađenje", kazao je Zollikofer i značilo je da je Homo počeo hodati prije nego što mu je evoluirao mozak. "Sad znamo da su u dugoj evolucijskoj povijesti naši prvi predstavnici bili kopneni dvonošci majmunolika mozga", istaknuo je.

No mlađi afrički fosili, stari otprilike 1,5 milijuna godina, imali su značajke modernog ljudskog mozga. To znači da se evolucija mozga zbila između ta dva datuma u Africi, navodi se u studiji.

Zaključak potvrđuje i činjenica da su pronađena složenija oruđa iz tog razdoblja. "To nije slučajno. Dijelovi mozga koji su doživjeli ekspanziju koriste se za složenije zadaće poput izrade oruđa".

Drugo iznenađenje stiglo je nakon proučavanja pet fosiliziranih lubanja iz današnje Gruzije, starih između 1,8 i 1,7 milijuna godina.

Ti jako dobro sačuvani uzorci, pokazalo se, sadržavali su primitivan mozak. "Ranije smo mislili da je potreban velik i moderan mozak za migracije iz Afrike", rekao je Zollikofer. "Pokazalo se da ovi mozgovi nisu ni veliki ni moderni, a ljudi su ipak uspjeli napustiti Afriku".

U međuvremenu, fosili iz Jave, 'najmlađi' u ovom istraživanju, pokazali su karakteristike modernog mozga. Znanstvenici stoga vjeruju da se dogodilo i drugo iseljavanje iz Afrike.

"Dakle, imate prvu migraciju iz Afrike, a ondje mozgovi u međuvremenu evoluiraju i ljudi se rasprše ponovno", objasnio je Zollikofer. "To nije nova hipoteza, ali dosad nismo imali dokaze. Sad ih imamo".