Hrvatska se u mnogočemu razlikuje od drugih država, pa tako i po poštanskim uslugama: ovdje je posve uobičajeno da, umjesto da poštar raznosi poštu, građanin odlazi u poštanski ured i priupita ima li kakvih pošiljki za njega. Tom smo prizoru ovog ljeta i sami posvjedočili: jedan je Puljanin zamolio službenicu na šalteru da provjeri ima li pošte za njega jer očekuje neka pisma, ali i račune, pa bi htio izbjeći zatezne kamate i ovrhe. Službenica ga je ljubazno uputila da pričeka do sutra, kada će ga, kazala je, nazvati druga službenica i javiti ima li kakvih pošiljki.

Autor ovih redaka je po račun morao u poslovnicu telekoma, gdje su mu ga izdali uz napomenu da oni račune uredno šalju poštom, ali da dostava kasni i po dva mjeseca. „Poštara je malo, jedan dan 'odrađuju' Fažanu, a drugi su dan u Puli", kazala je zaposlenica telekoma. Proteklih mjeseci stanovnici čitavih pulskih kvartova žalili su se da računi ne stižu i po nekoliko mjeseci, a kamate se gomilaju.

Da situacija u HP-u nije dobra, može se čuti doslovno na ulici i društvenim mrežama - plaće su preniske, radnici odlaze, a oni koji ostaju preopterećeni su poslom i često rade prekovremeno.

„Izazovi" u Puli i Poreču

Probleme s dostavom priznaju i u Hrvatskoj pošti (HP). Krešimir Domjančić, izvršni direktor Ureda za korporativne komunikacije HP-a, za DW eufemistički kaže: "Trenutačno imamo određenih izazova u pojedinim dijelovima Pule i Poreča zbog fluktuacije radnika, dok istovremeno bilježimo i povećan broj pošiljki. Istarska županija je, uz Zagreb, najintenzivnije područje ekonomsko-gospodarskih aktivnosti, što dodatno pojačava konkurenciju na tržištu rada i generira pojačanu potražnju za radnom snagom. Gospodarske aktivnosti, negativna fluktuacija radnika, turistička sezona te rast paketnog poslovanja za 30 posto u odnosu na lani izazvali su određene lokalne teškoće u dostavi pošiljaka, pri čemu prije svega treba istaknuti Pulu."

Hrvatska pošta je, veli, provela organizacijske i operativne promjene usmjerene na stabilizaciju rokova uručenja. „Preraspodjelom postojećih radnika (u što se ubraja i prekovremeni rad) te novim zapošljavanjima situacija je normalizirana. U rujnu očekujemo i petero novih radnika koji će raznositi pošiljke u Puli, čime će se osigurati uručenje pošiljaka u zakonskim rokovima", kaže naš sugovornik.

No, koliko uopće iznose plaće poštara i jesu li one primaran razlog manjka radne snage? Domjančić veli da su lani plaće 8.000 radnika na operativnim

poslovima porasle za 25 posto, a od srpnja se plaće u idućih šest mjeseci povećavaju za dodatnih 25 posto (u tri faze), nakon dogovora Uprave i sindikata.

„Nakon prvog povećanja za 10 posto u srpnju, prosječna neto plaća radnika u Hrvatskoj pošti iznosi oko 860 eura. Sljedeće povećanje plaće - za 7,5 posto - bit će u studenom te isto toliko u ožujku 2024., čime će ukupno ulaganje u povećanje primanja radnika iznositi gotovo 30 milijuna eura godišnje", napominje Domjančić. HP je, dodaje, potpuno svjestan da je povećanje plaća jedini pravi odgovor na inflaciju i povećanu fluktuaciju radnika.

Izgubili jubilarne nagrade i dio godišnjeg

Radnicima je, veli, u srpnju isplaćena i jednokratna nagrada za lojalnost od 150 eura, a imaju i mogućnost ostvarivanja varijabilnih dodataka na plaću u skladu s uspješnosti, i to do više od 500 eura mjesečno. Radnici dobivaju i uskrsnice, božićnice te regres. Imaju i godišnje ciljeve i u skladu s godišnjom nagradom dobivaju i naknadu na kraju godine povezanu s ostvarenim uspjehom, kaže Domjančić.

U HP-u djeluje više sindikata, a jedan od njih je Radnički sindikat Hrvatske Tiger, čiji predsjednik Ivica Franić za DW potvrđuje da radnici zbog premalih plaća masovno odlaze na radna mjesta s većim primanjima. Precizira da je plaća poštara u kolovozu iznosila 850 eura, ali s prijevozom i gablecom. Tome, kaže, treba pridodati i stimulacije koje se kreću od 60 do 480 eura i ne ostvaruju ih svi poštari.

„Prekovremeno rade oni koji žele i to im je plaćeno (obično su to subote), a ako tijekom tjedna ostaju duže vjerojatno ostvaruju stimulacije. Broj paketa se svakodnevno povećava, a koliko se smanjio broj pismovnih pošiljaka, nije mi poznato", veli Franić. Upozorava, međutim, da je minimalna plaća u Hrvatskoj u posljednjih 15 godina rasla više od 70 posto, dok su plaće u HP-u padale. „Zasluge" za to pripisuje i većinskom Hrvatskom sindikatu pošte (HSP) koji je, veli Franić, potpisnik svih kolektivnih ugovora.

„Smanjena je vrijednost boda s 8,5 na 8 kuna, minuli rad s 0,5 na 0,4 posto, radnici su izgubili jubilarne nagrade, smanjeni su dani godišnjeg odmora, kao i slobodni dani za dobrovoljno darivanje krvi i dar djeci zaposlenih. Smanjivala se i naknada za prijevoz, dok je gorivo sve skuplje. Nakon svega, lanjskog travnja, kad u HSP-u shvaćaju da nam radnici masovno pristupaju i da novi Kolektivni ugovor neće sklapati bez RSH-a Tiger, 20. travnja potpisuju aneks Kolektivnog ugovora, kojim se od svibnja za 10 posto povećavaju plaće za operativna radna mjesta i još za 10 posto od listopada. Međutim, produžuju Kolektivni ugovor koji je vrijedio do 31. prosinca 2022. na još dvije godine - do 31. prosinca 2024.", upozorava Franić.

Bez novog Kolektivnog ugovora

Navodi da su se početkom prošle godine radnici počeli masovno upisivati u RSH Tiger, tako da su već u travnju imali 1.500 članova, a danas ih je više od 2.000. „Krajem svibnja predali smo zahtjev za utvrđivanje reprezentativnosti, a koncem rujna zaprimili smo rješenje. Od listopada sudjelujemo na svim sastancima kao socijalni partneri. Lanjskog listopada potpisali smo sporazum s HSP-om o utemeljenju pregovaračkog odbora, ali do danas nije održan nijedan sastanak. HSP odbija pregovore o novom Kolektivnom ugovoru. Zašto - pitajte njih! Uprava HP-a 20. lipnja donosi odluku o pokretanju pregovora za novi Kolektivni ugovor, ali HSP odbija i to", kaže Franić. Navodi da od zaprimanja rješenja o reprezentativnosti ovaj sindikat sudjeluje u svim pregovorima.

„Upravo na našu inicijativu povećani su naknada za topli obrok i prijevoz. Plaće su povećane za 10 posto od srpnja, 7,5 posto od studenog i 7,5 posto od ožujka. Sva ova povećanja riješena su kroz Pravilnik o plaćama jer HSP odbija potpisati novi Kolektivni ugovor", upozorava Franić. Pitanja vezana uz ovu problematiku uputili smo i Milanu Jukiću, predsjedniku HSP-a, ali do objave članka nismo dobili odgovor.

Iako u HP-u navode da aktivno rade na digitalizaciji, time se ipak neće smanjiti obujam poslovanja nego će se, tvrdi Domjančić, olakšati, ubrzati i pojednostaviti u korist radnika i korisnika. Tvrtka je, veli, u proteklih pet godina uložila više od 160 milijuna eura u novu infrastrukturu i digitalizaciju. U cijeloj državi postavljeno je 300 paketomata, a HP je usvojio i novu korporativnu strategiju do 2025., sa smjerom do 2030., koja će im, zaključuje Krešimir Domjančić, poslužiti kao temelj za restrukturiranje.