Razlozi za poremećaje spavanja ponekad su izvan naše kontrole. Svatko tko ima takvih problema trebao bi potražiti liječničku pomoć i ustanoviti što mu najbolje odgovara. 

Ali ostalima bi moglo biti korisno saznanje da je odlazak na spavanje između 22 i 23 sata koristan za kardiovaskularni sustav.

"Tijelo ima 24-satni unutarnji sat, odnosno cirkadijalni ritam, koji pomaže u regulaciji fizičkog i mentalnog funkcioniranja", rekao je psiholog David Plans sa Sveučilišta u Exeteru.

"Iako našim istraživanjem ne možemo utvrditi uzročno posljedičnu vezu, rezultati upućuju na to da prerani ili prekasni odlazak na spavanje može poremetiti unutarnji sat i tako prouzročiti probleme za kardiovaskularno zdravlje".

Studijom su analizirani podaci o 88.026 pojedinaca iz britanske biomedicinske baze podataka (UK Biobank) prikupljeni između 2006. i 2010. godine.

Pedeset osam posto sudionika bile su žene, a prosječna je starost iznosila 61 godinu. 

Podaci o tome kad su pojedinci zaspali i probudili se utvrđeni su akcelerometrima koji su se nosili na zapešću. Utvrđeno je da je 3172 sudionika (3,6 posto) u promatranom razdoblju razvilo kardiovaskularne bolesti. 

Znanstvenici su zaključili da odlazak na spavanje prije 22 sata ili iza ponoći može za 25 posto povećati mogućnost rizika od razvoja kardiovaskularnih bolesti u usporedbi s odlaskom na spavanje između 22 i 23 sata. To povećanje rizika smanjilo se na 12 posto kad je u pitanju odlazak na spavanje između 23 sata i ponoći.

"Najrizičnije vrijeme za odlazak na spavanje je iza ponoći, potencijalno zato što se smanjuje vjerojatnost buđenja u jutarnjim satima, koje resetira unutarnji sat", rekao je Plans. 

Rezultati se nisu promijenili ni nakon što su znanstvenici uzeli u obzir dob, spol, duljinu sna, je li netko ranoranilac ili noćna ptica, pušački status, tjelesnu težinu, dijabetes, krvni tlak, razinu kolesterola i socioekonomski status. Isto tako, trend je bio izraženiji kod žena, ali istraživači nisu još uvijek sigurni zašto.

U svakom slučaju, rezultati su usklađeni s prethodnim istraživanjima te pokazuju da se u osoba koje prekasno odlaze na spavanje povećava rizik od kardiovaskularnih problema. 

"Neusklađenošću ponašanja i cirkadijalnog ritma spavanja povećava se mogućnost upala u tijelu i može se narušiti regulacija glukoze, a oboje može povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti", rekao je Plans za Guardian.

Kako su bolesti srca i krvnih žila vodeći uzroci smrti u svijetu, ovaj trend svakako vrijedi dodatno istražiti.

"Ako se naši nalazi dodatno potvrde u drugim studijama, bazična higijena spavanja mogla bi postati jeftin način smanjenja kardiovaskularnih bolesti", zaključio je Plans.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu The European Heart Journal.