Istražitelji ne uspjevaju otkriti razmjere uzetih dokumenata, djelomice stoga što ured Nacionalne sigurnosne agencije (NSA) na Havajima u kojem je radio Snowden nije opremljen programom koji agenciji omogućuje da prati kojim dijelovima kompjutorskog sustava 'operiraju' njezini zaposlenici.

Šest mjeseci od početka istrage, dužnosnici kažu da je Snowden skrivao svoje tragove ulazeći u zaštićeni sustav pomoću lozinki ostalih zaposlenika agencije i hakirajući zaštitu koja ograničava pristup određenim dijelovima sustava.

'Stotine i stotine sati proveli su pokušavajući otkriti što je sve uzeo i još to nisu sa sigurnošću utvrdili', rekao je listu neimenovani dužnosnik. 'Znam, to se čini ludim, ali sve povezano s time je ludo', dodao je.

Zbog toga što u NSA-u ne znaju točan broj hakiranih dokumenata, vladini dužnosnici ponekad za njih doznaju od novinara koji ih pripremaju za objavu, što State Departmentu daje malo vremena da obavijesti strane čelnike o tome što će se pojaviti u javnosti, piše Times.

Činjenica da je Snowden uspio iskoristiti slabe točke u sustavima najtajnije američke obavještajne agencije govori o tome koliko zaostaje njezina kompjutorska sigurnost, godinama nakon što je predsjednik Barack Obama naredio jačanje zaštite zbog afere WikiLeaks 2010.

Visoki dužnosnik NSA-e rekao je kako vjeruje da Snowden posjeduje još dokumenata koji nisu objavljeni. Rick Ledgett, stručnjak na čelu radne skupine koja istražuje Snowdenova otkrića, kaže da bi bilo vrijedno razmisliti o amnestiji za Snowdena u zamjenu za te dokumente.

Snowden živi i radi u Rusiji koja mu je odobrila jednogodišnji azil, pošto ga je odbila izručiti SAD-u gdje je u lipnju optužen za špijunažu i krađu vladine imovine.

Sam Snowden je jednom istaknuo da bi se vratio u SAD ako mu se ponudi amnestija, ali nejasno je bi li Obama prihvatio takvu ponudu, uzimajući u obzir štetu koju je, po mišljenju njegove administracije, Snowden nanio nacionalnoj sigurnosti SAD-a, navodi The New York Times.