Nedavno podnesen zahtjev za izlistavanje Facebookovih dionica na burzi dolazi nakon objave podataka o iznimno uspješnoj 2011. godini za tu tvrtku - 3,7 milijardi američkih dolara profita i milijarda dolara čiste dobiti. I dok svijet uzbuđeno iščekuje priliku da uloži novac u ovog diva društvenih mreža, dio stručnjaka već se počinje pitati  - što poslije ovoga?

Nije nikakva tajna da je Mark Zuckerberg odgađao izlazak na burzu što je god dulje mogao, budući da takve stvari potpuno mijenjaju „pravila igre" unutar kompanije.

Iako je Facebook unatoč svemu iznimno uspješna kompanija, tek će izlistavanjem dionica na burzi njegovi šefovi shvatiti koliko je kapitalizam brutalan i nemilosrdan. Investitore i bankare s Wall Streeta zanimat će samo tri stvari: rast, rast i rast. S druge strane, zbog prirode kompanije, realno je očekivati da će prije ili kasnije (vjerojatno prije) poslovni model zarađivanja primarno oglašavanjem usporiti, a prihodi stagnirati.

Plaćanje stvari na internetu više nije svetogrđe

Stručnjaci procjenjuju da Facebook, sa svojih 850 milijuna korisnika i milijardu do kraja ove godine, ima dovoljno prostora da uvede plaćanje. Sama pomisao da na internetu nešto moraju platiti svetogrđe je velikoj većini korisnika, ali mnogi se slažu kako je to jedini način da se investitori i korisnici dugoročno zadovolje.

Na temelju relativno konzervativne procjene da će svaki dvadeseti korisnik odlučiti „otvoriti kesu" i plaćati 5 dolara mjesečno za korištenje Facebooka, tvrtka će godišnje uprihoditi čak 2,5 milijardi dolara dobiti.

Da ova procjena nije potpuni pucanj u prazno uvjereni su i na tehnološkom portalu Mashable, koji je 2010. nazvao „godinom plaćanja interneta", a 2011. „godinom plaćanja interneta koje funkcionira".

Krunski dokaz u prilog tvrdnji da plaćanje može uspjeti kao poslovni model jest slavni New York Times. Iako je njihova odluka da počnu naplaćivati sadržaj dočekana na nož od strane stručnjaka i kritičara. Ipak, stranica je samo prošle godine uspjela privući čak 324.000 digitalnih pretplatnika te još 1,2 milijuna korisnika s punim pristupom stranici. Uzmemo li u obzir vrlo tešku situaciju u industriji medija, ove su brojke više nego impresivne.

20 kuna za kutiju cigareta, ali ne i za Facebook

Iako još uvijek nije potpuno jasno što bi se na Facebooku točno plaćalo, pretpostavlja se da bi pretplatnici za relativno simbolični mjesečni iznos uživali u stranici bez oglasa, puno bolje optimiziranoj s obzirom na korisničke preferencije te u čitavom nizu novih igara i aplikacija koje će biti dostupne samo onima koji plaćaju.

I dok je u zemljama poput Velike Britanije, Australije i SAD-a već danas sasvim uobičajeno plaćati pretplatu za internetske usluge, poput Netflixa, Hulua i drugih, teško je vjerovati da će korisnici u zemljama gdje piratstvo i dandanas cvate biti tako skloni vaditi kreditnu karticu. Hoće li prosječan Hrvat koji plaća gorivo 10 kuna po litri istovremeno tvrditi da mu je 20 kuna mjesečno za Facebook previše, ostaje za vidjeti.