Panspermija je već davno ušla u teoriju kao realna mogućnost za nastanak života na Zemlji, no obrnutu varijantu do sada nitko nije ozbiljnije shvaćao, sve do rada Tetsuye Hare sa Sveučilišta Kyotoo Sangyo.

Ideja je jednostavna, kao što su napisali i autori predvođeni Harom u svom izvještaju: Zemlja je trenutno jedina planeta za koju smo sigurni da ima života, pa bi mogla biti vrlo vjerojatan izvor života na drugim planetama.

Poto najveću šansu za preživljavanje u uvjetima otvorenog svemira imaju mikrobi, a udari velikih meteora u Zemlju mogli bi izbaciti dijelove tla daleko izvan atmosfere, Hara i kolege analizirali su najveći udar asteroida u povijesti koji je pred 65 milijuna godina uništio dinosaure. 

To je svemirsko tijelo bilo teško preko trilijun tona, koliko je i moglo izbaciti u atmosferu. Hara i ekipa su došli do prilično fascinantnih brojki koje pokazuju da su dijelovi Zemljinog tla puni mikroba mogli bez problema i s velikom vjerojatnošću stići do, primjerice, Jupiterovog mjeseca Europe.

Mikrobi bi se mogli prilagoditi na nove uvjete i nastaviti razvoj, a što se sve nalazi na Europi je ionako predmet stalnih spekulacija.

Kako je ustanovljeno da čak i tako razvijeni organizmi poput krpelja mogu preživjeti i svemirsko zračenje i vakuum, nije nemoguće da je upravo Zemlja stvarno izvor života u Sunčevom sustavu, pa i dalje.