U 2019. emisija ugljika od 1 posto najbogatijih porasla je na 16 posto ukupne svjetske emisije, što je jednako količini emisija koje proizvodi 5 milijardi najsiromašnijih ljudi.

Oxfamovo izvješće, objavljeno u nedjelju i temeljeno na istraživanju Stockholmskog instituta za okoliš (SEI), procijenilo je emisije potrošnje različitih dohodovnih skupina.

Nalazi studije naglašavaju jaz između ugljičnog otiska superbogatih, čiji su način života i ulaganja u fosilna goriva bogati ugljikom, i ostatka svijeta.

Chiara Liguori, Oxfamova viša savjetnica za politiku klimatske pravde, rekla je da superbogati "pljačkaju planet", dok siromašni plaćaju cijenu.

"Ogroman opseg klimatske nejednakosti otkriven u izvješću naglašava koliko su dvije krize neraskidivo povezane - potiču jedna drugu - i hitnu potrebu da se osigura da sve veći troškovi klimatskih promjena padaju na one koji su najodgovorniji i najsposobniji platiti", rekla je.

"Jaz između superbogatih i nas ostalih je ogroman. Bilo bi potrebno oko 1500 godina da netko u donjih 99 posto proizvede onoliko ugljika koliko najbogatiji milijarderi u jednoj godini. To je suštinski nepravedno".

"Vlade na globalnoj razini, uključujući UK, moraju se uhvatiti u koštac s dvostrukom krizom nejednakosti i klimatskih promjena, usmjeravajući se na prekomjerne emisije superbogatih tako što će ih dodatno oporezivati".

"To bi prikupilo prijeko potrebne prihode koji bi se mogli usmjeriti na niz vitalnih potreba socijalne potrošnje, uključujući pravedno prebacivanje na čistu, obnovljivu energiju, kao i ispunjavanje naših međunarodnih obveza za podršku zajednicama koje već snose najveći teret klimatske krize".