Jesenski vrganj s potpunim pravom možemo nazvati Njegovo veličanstvo vrganj, jer u carstvu gljiva on je primjerak koji zaslužuje posebnu pažnju. 

Narodni nazivi za ovu gljivu su još i pravi vrganj, crnogorični vrganj, gobanj, orvanj, a latinski Boletus edulis Bull, i dolazi iz porodice vrganjevki.

Jesenski vrganj rasprostranjen je na području gotovo cijele sjeverne polutke. Naša zemlja spada u one čije su šume izrazito bogate vrganjima pa ih nalazimo u svim dijelovima, od krajnjeg istoka do krajnjeg zapada, od sjevera do juga.

Sam pojam vrganj određuje vrlo raznolike gljive i obuhvaća veliki je broj vrganja i vrganjevki. Čak i najugledniji stručnjaci spore se oko njihova broja, pa ćemo ovdje navesti samo neke na koje ćete naletjeti u našim šumama: Borov vrganj (Boletus Pinicola Vittadini), Hajdinski Vrganj, Crni vrganj (Boletus aereus Bull. ex Fries), Crnogorični vrganj, Jesenski vrganj, Hrženjak, Jurček, Varganj, Gobanj (Boletus edulis Bull. ex Fries), Tamni vrganj, Pravi vrganj (Boletus edulis var. fuscoruber sensu Moser, sinonim: Boletus edulis var. quercicola Vas.)

Klobuk jesenskog vrganja je svjetlo ili tamno smeđ, poluokruglast, a kasnije postaje otvoren vlažan i ljepljiv te naraste od 5 do 25 cm. Stručak mu je pun i debeo a naraste od 5 do 12 cm u visinu te od 2 do 6 cm u širinu.

Jesenski vrganj jestiva je gljiva koja je vrlo cijenjena, a može se koristiti u svježem ili sušenom obliku. Cijena vrganja iz godine u godinu sve više raste. 
Jesenski vrganj je gljiva koja izvrsno odgovara u juhama, varivu, gulašu i jelima sa žlicom, ali i u jednostavnijoj varijanti s jajima.

Budite oprezni gdje i kako ih berete ako ne posjedujete vlastitu šumu. Hrvatske šume naplaćuju za branje vrganja. Stoga branje ostavite drugima, a vi uživajte u šetnji, učenju i promatranju ovih darova prirode.