Prije više od pola stoljeća, skupina znanstvenika s prestižnog Massachusetts Institute of Technology (MIT) objavila je izvještaj koji je uzdrmao svijet. Riječ je o čuvenom proročanstvu iz 1972. godine, poznatom pod nazivom The Limits to Growth (Granice rasta), koje je naručio Rimski klub, međunarodna organizacija intelektualaca, političara i znanstvenika zabrinutih za budućnost planeta.

Korištenjem tada revolucionarnog računalnog modela World3, autori su simulirali različite scenarije budućeg razvoja čovječanstva na temelju pet ključnih faktora: stanovništva, industrijske proizvodnje, zagađenja, poljoprivrede i iskorištavanja neobnovljivih resursa. Model je predviđao da će, ako se trendovi ne promijene, doći do ekološkog i gospodarskog kolapsa sredinom 21. stoljeća.

Najpoznatiji scenarij bio je tzv. business as usual - nastavak postojećeg ekonomskog rasta bez značajnih promjena. Prema tom scenariju, ljudska civilizacija bi do 2030-ih godina trebala doživjeti vrhunac rasta, nakon čega bi uslijedio drastičan pad stanovništva i industrijske proizvodnje zbog iscrpljivanja resursa i zagađenja okoliša.

U to vrijeme mnogi su odbacili ovo upozorenje kao pesimizam i pseudoznanost. Međutim, desetljećima kasnije, neovisna istraživanja i usporedbe stvarnih podataka s originalnim modelom pokazuju zabrinjavajuće podudarnosti. Studija australske znanstvenice Gaye Wagner iz 2014. godine potvrdila je da su globalni trendovi uglavnom u skladu s crnim scenarijem iz The Limits to Growth.

Zagovornici održivog razvoja često se pozivaju na ovo proročanstvo kao argument za hitne promjene u ekonomiji i društvu - prelazak na obnovljive izvore energije, kružno gospodarstvo i smanjenje potrošnje. Kritičari pak ističu da je tehnologija napredovala brže nego što su autori mogli predvidjeti, te da nova rješenja, poput obnovljivih izvora energije, digitalizacije i inovacija u poljoprivredi, mogu ublažiti ili spriječiti katastrofu.

Bez obzira na to hoće li se najcrnji scenarij ostvariti, poruka The Limits to Growth i dalje je aktualna: beskonačan rast na planeti s ograničenim resursima jednostavno nije moguć. Pitanje je koliko smo spremni prilagoditi se toj činjenici i promijeniti svoje navike prije nego što doseg zajedničkih granica postane neizbježan.

Danas, u svijetu pogođenom klimatskim promjenama, gubicima bioraznolikosti i ekološkim krizama, ovo proročanstvo služi kao podsjetnik da je znanstveno utemeljeno planiranje dugoročno ključno za opstanak čovječanstva. Hoćemo li izvući pouke na vrijeme, ostaje da vidimo.