Jesenja svježina polako se širi Europom, nagovještavajući oštru zimu. Srećom, prema podacima organizacije Gas Infrastructure Europe, zalihe plina u Europskoj uniji iznose nešto više od 80 posto (stanje od 15. rujna 2025.) - što je manje u odnosu na 90 posto iz prethodnih godina, ali bolje nego 2021. Dakle, očekuje li nas ove zime toplinska sigurnost ili energetska neizvjesnost?

Nakon što su zemlje EU diverzificirale energetske izvore poslije ruske invazije na Ukrajinu 2022., okrenule su se ukapljenom prirodnom plinu (LNG) iz Norveške, Sjedinjenih Američkih Država i Katara, dok su paralelno nastavile povećavati udio obnovljivih izvora energije, uključujući solarnu i energiju vjetra.

Zahvaljujući dodatnim kapacitetima u protekle dvije godine, Europa je uspjela gotovo u cijelosti popuniti zalihe plina do rujna, što je stvorilo dodatnu rezervu za najhladnije mjesece u godini. Očekuje se da će zalihe ostati stabilne i tijekom ove zime.

Utrka za punjenje skladišta manje dramatična

Budući da se EU više ne nalazi u akutnoj energetskoj krizi, Bruxelles dopušta članicama dodatni rok - do 1. prosinca - da po potrebi dostignu 90 posto kapaciteta skladišta. Međutim, prošle je zime Europa potrošila više rezervi nego inače, pa je višak bio manji od očekivanog.

Petras Katinas, energetski analitičar iz Centra za istraživanje energije i čistog zraka, izjavio je da trenutne razine skladištenja i alternativni izvori opskrbe pružaju „solidni štit" protiv prekida u opskrbi. „Međutim, brza povlačenja i vremenske oscilacije i dalje mogu izazvati privremene skokove cijena ili lokalizirane nestašice", rekao je za DW.

Uz unutarnju otpornost Europe, globalna stabilnost ponude i stabilne cijene dodatno jačaju energetsku pripremljenost EU za zimu. Prema riječima Toma Marzek-Menzera iz konzultantske kuće Wood Mackenzie, globalna je ponuda energije porasla ove godine, dok je potražnja - osobito za plinom - vjerojatno oslabila. „To je uvelike pridonijelo ponovnom punjenju europskih skladišta tijekom ljeta, koje i dalje ide dobrim tempom", rekao je on.

Trumpove carine stvaraju novu neizvjesnost

Unatoč svemu, EU ostaje ranjiva na geopolitičke potrese, posebno one izazvane Trumpovim carinama. Predsjednik SAD-a Donald Trump vrši pritisak na Bruxelles da uvede sankcije kupcima ruske energije, tvrdeći da bi to dodatno financijski iscrpilo Moskvu i ubrzalo okončanje rata koji traje tri i pol godine.

Prošlog tjedna američki ministar financija Scott Besent pozvao je EU i zemlje G7 da se pridruže Washingtonu u uvođenju „značajnih" carina Kini i Indiji zbog njihovih energetskih dogovora s Moskvom. Trump je poručio Bruxellesu da bi SAD „preslikale" takve carine, pri čemu se razmatra stopa od 100 posto.

On je već uveo carine od 50 posto Indiji - 25 posto je osnovna stopa, plus dodatnih 25 posto zbog dogovora iz 2022. o kupnji ruskih energenata po sniženim cijenama.

Kina, koja je također povećala uvoz ruskih energenata, ima znatno jaču pregovaračku poziciju naspram Sjedinjenih Država, pa Trump još nije predstavio konkretne planove za carine prema drugoj najvećoj svjetskoj ekonomiji, dok su pregovori u tijeku.

Ukinut plinski tranzit kroz Ukrajinu - bez većeg učinka

Istek ugovora o tranzitu plina između Ukrajine i Rusije 1. siječnja predstavlja još jedan element geopolitičkog pritiska na opskrbu Europe energijom. Odluka Kijeva da ne produži sporazum imala je i cilj prekinuti dotok prihoda Rusiji za financiranje rata.

Petogodišnji sporazum omogućavao je ruskom plinu da teče prema zapadu kroz ukrajinske plinovode, ali neproduženjem ugovora zatvara se jedna od posljednjih značajnih ruta prema EU.

U početku su postojali strahovi od skoka cijena i prekida u opskrbi, osobito u zemljama poput Austrije, Slovačke i Mađarske, koje su bile više ovisne o ruskom plinu iz plinovoda. Referentne cijene plina prošle su godine porasle gotovo 50 posto zbog straha od hladnog vremena i smanjenog dotoka.

Ipak, stvarni učinak na tržištu bio je ograničen. Zapadna Europa već je diverzificirala izvore energije, dok su uoči zime skladišta bila puna. „Pad obujma dotoka nije bio ogroman, iako su neke zemlje, posebno Slovačka, morale preusmjeriti dio nabave", rekao je Marzek-Menzer. „Budući da je kraj sporazuma bio očekivan, nije izazvao velike poremećaje u cijenama ili opskrbi."

Plan za energetsku neovisnost o Rusiji

Nakon što je prebrodila energetsku krizu, EU je sada u jačoj poziciji da eliminira posljednje količine ruskih fosilnih goriva iz svog energetskog miksa. Prema podacima Europske komisije, uvoz ruskog plina smanjen je prošle godine s 45 na 19 posto, dok je uvoz ruske nafte pao s 27 na svega 3 posto.

U svibnju je Komisija objavila detaljan plan za potpuno ukidanje uvoza ruskog plina do 2027. godine. Plan predviđa da članice EU do kraja godine predaju nacionalne strategije za postupno ukidanje ruskog plina. To bi za neke zemlje moglo predstavljati izazov.

„Baltičke zemlje su odradile sjajan posao u smanjenju ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima, dok je Poljska uglavnom eliminirala ruski plin", rekao je Katinas za DW. Naveo je da je napredak „neujednačen" u ostalim zemljama Višegradske skupine zbog nedostatka diverzifikacije i ulaganja u obnovljive izvore energije.

Velike zalihe plina i raznovrsni izvori opskrbe jačaju pripremljenost Europske unije za zimu, ali Trumpove carine i nepredvidivo vrijeme i dalje unose nesigurnost. Cijene prirodnog plina vjerojatno neće dostići ekstremne razine iz 2022. (gotovo 340 eura po megavatsatu), ali pojedina uska grla u opskrbi mogu izazvati privremene skokove cijena.