Nadletite li rubove najveće prašume na svijetu stići ćete do golemoga smeđeg ožiljka, mjesta na kojemu se džungla spaljuje i besramno siječe da bi se stvorio prostor za ceste, rudnike zlata, usjeve i, osobito za poljoprivredna zemljišta i pašnjake za stoku.

Ovaj "luk krčenja šuma" koji presijeca Južnu Ameriku, kataklizma je u nastajanju za naš planet.

Zahvaljujući svojoj bujnoj vegetaciji i čudu fotosinteze, amazonski je bazen još donedavno apsorbirao velike količine emisija ugljikova dioksida za koje su zaslužni ljudi te je pridonosio sprečavanju globalne noćne more - sve većih klimatskih promjena.

Brojne studije pokazuju da je prašuma nadomak "prijelomnoj točki" u kojoj će se osušiti i pretvoriti u savanu, a njezinih 390 milijarda stabala masovno će početi odumirati.

Uništenje se već sada ubrzava, osobito otkako je 2019. krajnje desno orijentirani političar, Jair Bolsonaro preuzeo dužnost predsjednika Brazila, zemlje u kojoj se nalazi 60 posto površine Amazonije.

Svoju je funkciju iskoristio kako bi potaknuo i omogućio da se zaštićeni dijelovi šuma prenamijene za poljoprivredu, stočarstvo i rudarstvo.

Sve je veće razaranje zamršene mreže međuovisnih vrsta, njih više od tri milijuna, uključujući i raznih rijetkih divljih životinja kojima je Amazonija prirodno stanište, poput orlova harpija i veličanstvenih jaguara.

Uništavanje uzima danak i kada su posrijedi njezini autohtoni stanovnici, najpredaniji čuvari prašume zbog svoje tradicije dubokog poštovanja koje osjećaju prema prirodi.

"Sunce grije snažnije, rijeke presušuju, životinje nestaju. Stvari se raspadaju", kaže Eldo Shanenawa, plemenski vođa naroda Shanenawa iz sjeverozapadnog dijela Brazila. Ima 42 godine i kaže da je se Amazonija naočigled ubrzano mijenja.

Znanstvenici smatraju da će, dosegne li Amazonija prijelomnu točku, odjedanput pridonijeti ubrzanju klimatskih promjena umjesto da utječe na njihovo suzbijanje.

"Koliko god bila loša predviđanja o klimatskim promjenama, i dalje smo zadržali nešto optimizma, no do horror scenarija ćemo stići vrlo uskoro", kaže brazilska atmosferska kemičarka Luciana Gatti, dodajući kako upravo "ubijamo Amazoniju".

Ovo je, na neki način, priča o zlu: o nasilnim lošim dečkima u crnom koji iskorištavaju granice bez zakona, priča o političkoj korupciji i golemim nejednakostima čiji je krajnji cilj povećati vlastito bogatstvo otimajući bogatstva od prirode i zemlje.

No istodobno je to neslavna priča čitavog čovječanstva: naš loš odnos prema prirodi, beskonačni apetiti i naša hinjena i prividna nesposobnost da prestanemo s uništenjem, piše AFP.

Uostalom, zlato, drvo, soja i govedina, proizvodi čije pretjerano korištenje uništava prašumu, pitanje su globalne ponude i potražnje.

I ne zaboravite - proizvodi koji ubijaju Amazonu mogu se naći i u vašem domu.