Izvještaj sadrži i sliku na kojoj se vidi oštećenje na jednom od heksagona koji čine glavno ogledalo teleskopa, nazvano C3. "Udarac mikrometeorita koji se dogodio između 22. i 24. svibnja 2022. premašio je štetu kakvu smo očekivali od pojedinog mikrometeorita", navodi se u izvještaju.

Uspješnost rada glavnog ogledala određuje se po tome u kojoj mjeri iskrivljava svjetlost zvijezda koja dolazi do njega. To se mjeri izračunom koji se zove kvadratna sredina (root mean square ili skraćeno "rms") odstupanja valne fronte (wavefront error). Na početku misije, segment C3 imao je izmjereno odstupanje valne fronte od 56 rms nanometara, što je bilo na istoj razini kao i ostalih 17 segmenata od kojih se sastoji ogledalo. Ali zbog ovog oštećenja na C3 odstupanje se povećalo na 258 rms nanometara, piše Astronomy.

Inženjeri koji prate teleskop imaju mogućnost daljinski mijenjati poziciju i zakrivljenost svakog pojedinog segmenta i na taj način su smanjili grešku na 178 rms nanometara. Ovo ima i mjerljiv efekt i na cijelo ogledalo, tj. slike koje proizvodi. "Međutim, učinak je malen kad se gleda teleskop u cjelini jer samo je maleni dio teleskopa ovim pogođen", navodi se u izvješću.

Ekipa koja vodi JWST kaže da je udar meteorita povećao odstupanje za cijelo glavno ogledalo na otprilike 59 rms nanometara, za što kažu da je "oko 5-10 nanometara više od najboljih ranije izmjerenih odstupanja valne fronte". To je i dalje debelo unutar raspona kakvog su znanstvenici priželjkivali.

Ipak, ovaj događaj nameće pitanja o prirodi svemirske okoline u kojoj se nalazi JWST. Radi se o mjestu u svemiru koje je oko 1.5 milijuna kilometara od Zemlje, gdje se gravitacijska polja Sunca, Mjeseca i Zemlje nalaze u ravnoteži što znači da se radi o relativno stabilnoj lokaciji.

Inženjeri su prije misije očekivali da će teleskop otprilike jednom mjesečno pogađati mikrometeoriti zanemarive veličine. Od onih koji su ga već pogodili "njih pet je ostavilo zanemarive tragove i ukupno su doveli do pomaka odstupanja valne fronte za manje od 1 nanometra", kaže se u izvješću. Bilo je i još 19 pogodaka koji nisu ostavili nikakav mjerljiv trag. Ali jedan pogodak je bio mnogo veći.

Sad je važno pitanje je li se ovakva šteta dogodila zato što teleskop jednostavno nije imao sreće da ga je pogodio mikrometeroit tako velike energije ili zato što je JWST osjetljiviji na takve događaje nego što se mislilo ili pak zato što su ovakvi sitni objekti češći nego što su znanstvenici očekivali. Učestalost i silina budućih pogodaka bit će ključan faktor u traženju odgovora na ovo pitanje.

U međuvremenu, NASA razmatra razne mogućnosti za sprečavanje daljnjih oštećenja na teleskopu, poput okretanja letjelice u određenom pravcu kako bi se smanjile šanse da će biti pogođen, na primjer zakretanjem ogledala suprotno od smjera u kojem se letjelica kreće.

Po svim drugim mjerilima teleskop odlično obavlja svoj posao. "Po gotovo svim kriterijima, znanstveni rad koji obavlja JWST nadolazi očekivanja", kaže se u izvještaju.

Analize su identificirale 344 kritične točke (points of failure) u samom procesu lansiranja letjelice, od kojih je većina bila direktno vezana za samo lansiranje sa Zemlje. Po najnovijem izvještaju sada je samo 49 takvih točaka, a 15 od njih je vezano za znanstvene instrumente i čak i u slučaju da se dogode ne bi mogle dovesti do okončanja misije. Većina ostalih točaka uobičajene su u svim svemirskim misijama, poput činjenice da je letjelica opremljena sa samo jednim setom spremnika za gorivo i samo jednom antenom visokog pojačanja.

"I teleskop i instrumenti pokazali su da pružaju osjetljvost, stabilnost, kvalitetu slike i spektralni raspon potrebne za tranformaciju našeg razumijevanja kozmosa putem promatranja svega od asteroida u blizini Zemlje pa sve do najudaljenijih galaksija," zaključuje izvještaj.