Umjereno sretni ljudi bogatiji su, a možda i zdraviji od krajnje sretnih pojedinaca, tvrdi psiholog koji je više od dva desetljeća istraživao osjećaj sreće. ‘Sretni ljudi zacijelo su zdraviji i uspješniji od ljutih i depresivnih, ali umjereno sretni ljudi mogli bi imati bolje rezultate od krajnje sretnih, čak možda i živjeti dulje’, kazao je dr. Ed Diener sa Sveučilišta Illinois.

Znanstvenici su proučili šest različitih studija o sreći. Jedna od njih, koja je ispitala 120.000 ljudi iz 96 zemalja, pokazala je da umjereno sretni ljudi zadovoljstvo vlastitim životom ocjenjuju ocjenom 8 ili 9 od 10 mogućih i zarađuju više od onih koji svome životu daju desetku. S druge stane, osobe koje svoje živote ocjenjuju najvišim ocjenama, sa 10 ili 9, imaju stabilne intimne veze, pokazuje istraživanje.

Sretni ljudi zacijelo su zdraviji i uspješniji od ljutih i depresivnih, ali bi umjereno sretni ljudi mogli imati bolje rezultate od krajnje sretnih, čak možda i živjeti dulje. Dr. Ed Diener sa Sveučilišta Illinois.

Druga studija otkriva da su najsretniji oni studenti koji imaju i najbolje društvene odnose, ali u učenju su slabiji od društveno nepopularnijih kolega. Četiri su studije pokazale da su najsretniji ljudi slabije obrazovani i zarađuju manje od umjereno sretnih pojedinaca. Iako se studija dr. Dienera nije bavila odnosom sreće i zdravlja, znanstvenik je rekao da su istraživanja ukazala da bi najsretniji ljudi mogli živjeti kraće od umjereno sretnih. Izuzetno sretni ljudi možda se slabije brinu za zdravlje, smatra psiholog i dodaje kako je moguće i to da osjećaj krajnje sreće stvara stanje uzbuđenja koje utječe na kardiovaskularni sustav. Osobe koje trajno teže velikoj sreći možda su sklonije rizicima, napominje nadalje Diener te dodaje da su krajnje sretni ljudi možda zadovoljniji svojim životom i manje skloni ulagati napore da promjene ostvare boljim obrazovanjem ili traženjem boljeg posla.

‘Možda nismo građeni tako da cijelo vrijeme budemo ekstatični, možda nam treba i nešto negativnih emocija’, kaže Diener i zaključuje: ‘Ako svoj život ocjenjujete ocjenom 4, možda trebate potražiti psihološku pomoć. No, ako je vaša ocjena 8, možda ste sasvim dobro i ne morate uzimati Prozac’.