Izračun otimačine iz plaća hit na Facebooku
Mutava Vlada koja zna komunicirati jedino virtualno opet je dobila jedno pitanje na koje je odgovor unaprijed poznat - tko je tu lud
Kako nas Vlada pelješi i kuda sve odlazi novac otet iz dohodaka građana predmet je računice jednog Splićanina koji se nije dao smesti svim mogućim zavrzlamama oko obračuna plaće, nego je odlučio proniknuti u srž problema.
Naravno, i njegovo pitanje i analiza odmah su postali hit na Facebooku. Pitanje prenosimo u cijelosti:
"Draga vlado. Nisam imao pametnijeg posla, pa sam malo računao da bih Vam postavio nekoliko pitanja. Naime, prosječna plaća u RH za lipanj 2012. je iznosila 5.492 kn prema podacima DZS-a (Državnog zavoda za statistiku). Da bismo pojednostavili računanje, uzet ćemo iznadprosječnu plaću od 6.000 kn, osobe koja živi u Splitu.
Ako primam plaću od 6.000 kn neto, ukupni trošak moje plaće, ako nemam djece, nisam invalid i živim u Splitu, iznosit će 10.090,74 kn, ako izostavimo trošak poslodavca (zdravstveno, ozljede na radu i zapošljavanje) moja bruto plaća će iznositi 8.759,32 kn. Lakim izračunom možemo zaključiti:
1. U prvom stadiju moju zaradu ja i država dijelimo 68,50% : 31,50%
2. Ako gledamo sa strane poslodavca (zanemarujući porez, prirez i mirovinsko osiguranje jer ih posloprimac ne dobiva nego se isto uplaćuju u državni proračun), da bi nagradio radnika s plaćom od 6.000 kuna, ukupan svoj trošak dijeli između posloprimca i države u omjeru od 59,46% : 40,54%
Vratimo se malo na radnika, odnosno građane. Od tih 6.000 kuna koje je dobio poslije podjele svoje imovine s državom, zanemarujući ostale poreze i davanja koje je obvezan davati iako je već previše dao državi, računajući samo PDV (0% PDV ćemo zanemariti jer zanemarujući ostala davanja državi pa će doći na kraju na isto). Građanin plaća državi na ime potrošnje, tj. PDV-a još 1.500 kn te mu ostaje 4.500,00 kn.
Gledajući polaznu točku, bruto plaću 8.759,32 kn, a ne ukupni trošak plaće, država i radnik dijele plaću u odnosu 51,37% : 48,63%.
Naravno, zanemarujući ostale troškove i poreze.
PRVI RED PITANJA:
1. DA LI STVARNO MISLITE DA JE GRAĐANE POTREBNO DODATNO OPTEREĆIVATI NAMETIMA I POREZIMA? NIJE VAM DOVOLJNO 50% NEČIJIH PRIMANJA?
2. OVAJ IZNOS DAVANJA U POSLOVNOM SMISLU SMATRAO BI SE ZELENAŠKIM POSLOM I NIŠTAVNIM UGOVOROM? JE LI MOJA DOMOVNICA ZELENAŠKI UGOVOR MENE I DRŽAVE? TREBAJU LI GRAĐANI TRAŽITI PONIŠTENJE TAKVIH "UGOVORA"?
Proučavajući dobivene podatke dolazimo i do sljedećeg:
1. Iz ove plaće na ime zdravstvenog osiguranja (osnovnog, ne posebnog, sada kada je 1. 5. smanjen s 15% na 13%) uplaćujemo državi 1.138,71 kn.
JE LI TO MALA SVOTA PA JE POTREBNO UPLAĆIVATI JOŠ DODATNIH 130 KN DOPUNSKOG?
2. Iz ove plaće na ime mirovinskih osiguranja uplaćujemo 1.751,87 kn. Da sam radio 30 godina, imao bi mirovinu kad napunim godine starosti u iznosu od 2.510,52 kn.
U razdoblju od 30 godina radnog staža uplatio bih na ime mirovinskog osiguranja 630.673,20 kn (bez prinosa i oportunitetnog troška kamata da sam te novce uplaćivao na ime štednje).
Prema WHO-u (Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji), prosječna dob života muškaraca u Hrvatskoj je 72 godine života.
Znači da ću dobivenu mirovinu primati 7 godina (od 65 godine do 72), znači da će mi država isplatiti mirovinu 210.883,68 kn.
Što je s mojim ostalim novcima 419.789,52 kn (ako zanemarimo kamate, prinose i sl.)
PITANJE SVIH PITANJA:
1. TKO JE TU LUD?"
Razgovor RSS komentara novi komentar ↓
Naravno, zanemarujući ostale troškove i poreze.
PRVI RED PITANJA:
1. DA LI STVARNO MISLITE DA JE GRAĐANE POTREBNO DODATNO OPTEREĆIVATI NAMETIMA I POREZIMA? NIJE VAM DOVOLJNO 50% NEČIJIH PRIMANJA?
2. OVAJ IZNOS DAVANJA U POSLOVNOM SMISLU SMATRAO BI SE ZELENAŠKIM POSLOM I NIŠTAVNIM UGOVOROM? JE LI MOJA DOMOVNICA ZELENAŠKI UGOVOR MENE I DRŽAVE? TREBAJU LI GRAĐANI TRAŽITI PONIŠTENJE TAKVIH "UGOVORA"?
'<--ovo je točno ali od 1.5 milijuna zaposlenih u Hrvatskoj 750 000 radi u javnom sektoru, taj novac uglavnom ide na plaće tih ljudi. Doduše postoje države koje imaju 35 milijuna stanovnika a 400 000 zaposlenih u javnom sektoru.
2.'1. Iz ove plaće na ime zdravstvenog osiguranja (osnovnog, ne posebnog, sada kada je 1. 5. smanjen s 15% na 13%) uplaćujemo državi 1.138,71 kn.
JE LI TO MALA SVOTA PA JE POTREBNO UPLAĆIVATI JOŠ DODATNIH 130 KN DOPUNSKOG?
'<--zdravstveno osiguranje u Kanadi iznosi maksimalno 60$ mjesečno,
u Hrvatskoj se 80% tog novca troši na plaće radnika od kojih 50% nema nikakve veze s medicinom.
3.'Iz ove plaće na ime mirovinskih osiguranja uplaćujemo 1.751,87 kn. Da sam radio 30 godina, imao bi mirovinu kad napunim godine starosti u iznosu od 2.510,52 kn.
U razdoblju od 30 godina radnog staža uplatio bih na ime mirovinskog osiguranja 630.673,20 kn (bez prinosa i oportunitetnog troška kamata da sam te novce uplaćivao na ime štednje).
Prema WHO-u (Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji), prosječna dob života muškaraca u Hrvatskoj je 72 godine života.
Znači da ću dobivenu mirovinu primati 7 godina (od 65 godine do 72), znači da će mi država isplatiti mirovinu 210.883,68 kn.
Što je s mojim ostalim novcima 419.789,52 kn (ako zanemarimo kamate, prinose i sl.)
'<--1.5 milijuna radnika mjesečnu uplaćuje 1700kn 1.2 milijuna penzionera prima prosječno 2000 kn mirovine. Hrvatska ima 25-30 % stanovništva starijeg od 60 godina što odgovaa otprilike naših milion umirovljenika.
4.'PITANJE SVIH PITANJA:
1. TKO JE TU LUD?"
'<-- Ti si lud ako misliš da jednostavno potjerati 500 000 s posla. To su nečije plaće, nečije režije, nečija hrana.To neće i ne može ići brzo.
Ti si lud ako misliš da se četveročlana hrvatska obitelj može lječiti
za manje od 500 kn po glavi.
Ti si lud ako misliš da je moguće izdvajati manje za mirovnosko. Današnji umirovljenici su generacija koje je imala 5/6 braće i sestara
mi koji uplaćujemo imamo 1/2(Njih je jednostavno puno). Možemo uzeti mirovinu tvojoj tati i mami i dati tebi.
Ne potroši Vlada 110 milijardi kuna godišnje, potrošimo ih mi.
Ako tražiš krivca uperi prst u svog kolegu na poslu, u svoje
susjede, u svoje prijatelje, u svoju mamu i tatu, u sebe.
MISLI !!!
Novi komentar