Zbog vrlo niske količine oborina i iznadprosječno visokih temperatura broj komaraca u Osijeku i njegovoj okolici bio je puno manje nego prošle godine, što je vrlo loše za ekosustav, tvrde znanstvenici, piše Hina.

I dok su Osječani i ostali stanovnici u Osječko-baranjskoj županiji zadovoljni što je ljeto prošlo bez napasnika koji su velika briga ljudi u svakidašnjem životu, kad zbog velike najezde ne mogu boraviti na otvorenu prostoru, a posebice u prirodi, znanost je zabrinuta.

Predstojnik Zavoda za zoologiju na Odjelu za biologiju osječkog Sveučilišta prof. dr. Stjepan Krčmar ističe kako je ove godine upravo zbog nestanka komaraca već očita ugroza pojedinih vrsta, a ako se sušno razdoblje ponovi i sljedeće godine, hranidbeni lanac u mnogim staništima bit će ozbiljno ugrožen. Unazad 20 godina svaka je godina toplija od prijašnje, a ako izostanu i oborine, kojih je samo na osječkom području, primjerice u kolovozu, bilo najmanje u 130 prošlih godina, priroda trpi "teške rane", rekao je u razgovoru za Hinu Krčmar.

Zbog nestanka komaraca, čije se ličinke nisu uspjele razviti zbog dugotrajne suše, niskih vodostaja Drave i Dunava, nestanka bara i barica, pa tako i vlažnih staništa u Kopačkom ritu, ugrožene su žabe i općenito vodozemci koji se hrane komarcima.

U isto vrijeme pojedine vrste, primjerice, leptir limunasti poštar koji nije autohtona vrsta, prenamnožio se, kazao je Krčmar, dodavši kako sam leptir nije problem, ali dok se ličinka hrani biljem, ono može stradati od najezde, pogotovo ako se hrani poljoprivrednim biljem.

Prof. Krčmar kaže da zabrinjava što od 1991. u Hrvatskoj nije uočen leptir narančasti poštar, koji je autohtona vrsta. Sve to, nažalost, upućuje da su već očite promjene u ekosustavu zbog promijenjenih klimatskih uvjeta, rekao je te dodao kako "znanost ima pune ruke posla da one koji odlučuju na globalnoj razini o nekontroliranu iskorištavanju prirodnih bogatstava upozori na ozbiljnost toga problema".