Zakonom se štiti i identitet darivatelja spolnih stanica, ali ne dopušta zamrzavanje zametaka, što su tražile oporbene i dio vladajućih stranaka.

Za zakonske izmjene glasovalo je 77 zastupnika vladajuće većine (HSLS je bio protiv), točno koliko je potrebno za natpolovičnu većinu kojom se taj zakon i mora izglasati, dok su gotovo svi oporbeni zastupnici prije glasovanja ponovno napustili sabornicu.

Prije no što je pozvala na napuštanje sabornice, Milanka Opačić (SDP) prozvala je resornog ministra Darka Milinovića da je vjerojatno jedini ministar zdravstva koji zabranjuje neku od međunarodno priznatih i korištenih metoda liječenja.

"Vi ste jedini ministar zdravstva koji svojim zakonom zabranjuje građanima da se koriste svim dostupnim metodama liječenja neplodnosti", poručila je Milinoviću, zauzevši se da se pacijentima dopusti da sami odluče hoće li se medicinskoj oplodnji podvrgnuti kroz zamrzavanje zametaka ili jajnih stanica.

"Zamrzavanje zametaka je zlatni standard u medicini svugdje u Europi, osim u Hrvatskoj u kojoj ste vi ministar zdravstva", poručila je Milinoviću.

Vlada je, naime, i dalje stava da je medicinska oplodnja postupkom zamrzavanja jajnih stanica bolji izbor od oplodnje zamrznutim zametcima, te da je riječ o jednako uspješnoj metodi, koja ne zadire u etička i vjerska pitanja. Zakon će tako i dalje zabranjivati zamrzavanje zametaka, a ostaje i ograničenje zamrzavanja najviše tri jajne stanice.

Prema izmijenjenom zakonu, izvanbračni partneri koji imaju jednako pravo na medicinski potpomognutu oplodnju kao i bračni drugovi svoj će status dokazivati izjavom ovjerenom kod javnog bilježnika, umjesto u dugotrajnom izvanparničnom postupku, koji predviđa važeći zakon.

Dijete rođeno nakon medicinske oplodnje darovanim sjemenom ili jajnom stanicom nakon svoje će punoljetnosti i dalje imati pravo uvida u informacije o svom biološkom porijeklu. Međutim, pravo na uvid u identitet svog biološkog oca ili majke imat će samo uz pristanak darivatelja spolne stanice. (Hina/Metro-portal)