Izložba "Između htijenja i realnosti - industrija i dizajn namještaja u Hrvatskoj 1945. - 1990.", otvorena u utorak u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt, prvi put na jednom mjestu donosi pregled produkcije hrvatske industrije namještaja u tom razdoblju, podsjećajući na važnu baštinsku dimenziju te građe.

Izložen je dio asortimana nekih od tada najznačajnijih tvornica, Mundus ‒ Florijan Bobić iz Varaždina, Mobilia ‒ Ivo Marinković iz Osijeka, zagrebačkih tvornica Marko Šavrić i Jadran, DIP Novoselec, TVIN Virovitica, Oriolik iz Oriovca, Goranprodukt iz Čabra, Hrast iz Čakovca, Spin Valis, Stjepan Sekulić iz Nove Gradiške, Papuk iz Pakraca, DI Vrbovsko.

Vanja Brdar Mustapić, autorica izložbe, kaže da se, s obzirom na to da je predstavljen namještaj kojega smo svi imali, a mnogi ga još imaju, može igrati na sentiment, no naslov sugerira da je izložba i problemska.

"Željeli smo historizirati to razdoblje, a iako je vremenski okvir državno-politički određen, on određuje i specifičnosti rada u tvornici. Godina 1989. bila je prijelomna u povijesti hrvatskog dizajna, tada je osnovan studij i počinje novo razdoblje za dizajn namještaja", ustvrdila je Brdar Mustapić, koja je i voditeljica Zbirke namještaja Muzeja za umjetnosti i obrt..

Po njezinim riječima, izložba počinje zapravo i ranije od 1945. jer ističe tradiciju drvne industrije i tvorničke pogone koji su osnivani krajem 19. stoljeća, a završava s pogledom u budućnost i optimističnim naslovom - perspektive, te ukazivanjem na nužnost povezivanja subjekata u lancu - dizajn - proizvodnja - prodaja.

Ona smatra kako je izložba i prilika za izlaganje industrijskog namještaja i popratne dokumentacije kao uglavnom zanemarene i nestale kulturno-povijesne građe, kao i za prezentaciju autora i sudionika proizvodno-dizajnerske scene koji su skoro nepoznati stručnoj i široj javnosti.

Ravnatelj MUO Miroslav Gašparović izložbu vidi kao personifikaciju misije tog muzeja, osnovanog s ciljem očuvanja hrvatskih zanata.

"Ova izložba ide u smjeru osvješćivanja onoga što smo imali i što još imamo, a pokazuje i veliku kreativnost dizajnera u hrvatskoj tradiciji namještaja koji u to doba nisu zaostajali za svijetom", ocijenio je, dodavši da je ona i poticaj da se pokuša nešto ponovno pokrenuti, jer kreativnost, znanje i tradiciju već imamo.

Osim što podsjeća na razdoblje djelovanja niza tvornica koje su proizvodile namještaj, izložba ističe ulogu dizajnera u procesu industrijske proizvodnje i specifičnostima tadašnjih društveno-političkih i ekonomskih okolnosti.

Uz izložene primjerke namještaja, likovni postav upotpunjen je i nacrtima namještaja, fotografijama, dokumentarnom građom i televizijskim prilozima o nastupima na sajmovima i izložbama, kao i sama tehnologija i proces proizvodnje.

Cilj izložbe je podići svijest o baštinskoj dimenziji industrijske i dizajnerske produkcije namještaja ‒ kao zalog za sadašnjost i budućnost industrijske proizvodnje i dizajna namještaja u Hrvatskoj.
Autorica likovnog postava i vizualnog identiteta izložbe te kataloga je Ksenija Jurinec.

Izložba je otvorena do 18. kolovoza, a osmišljena je kao poticaj za daljnja istraživanja problemskih i monografskih pristupa temi. U listopadu će biti prezentirana i u okviru Ambijente.