U organizaciji Javne ustanove u kulturi Zvonimir SOLIN, Memorijalne zbirke Jozo Kljaković i Dubrovačkih knjižnica, 9. prosinca 2019., upriličilo se otvorenje izložbe i predstavljanje knjiga o životu i djelu hrvatskoga slikara, karikaturiste, ilustratora i pisca, Joze Kljakovića povodom 130. obljetnice rođenja (1889. - 1969.) i 50. obljetnice njegove smrti (1969. - 2019.), o kojima su govorili kustosica Memorijalne zbirke Jozo Kljaković, Lidija Fištrek mag.ing., urednik publikacija iz biblioteke " Jozo Kljaković" Javne ustanove u kulturi "Zvonimir" iz Solina, Mario Matijević dipl, theol. i ravnateljica Dubrovačkih knjižnica Jelena Bogdanović, prof. kl. Filologije.

Izložba je postavljena povodom 50 obljetnice smrti slikara Joze Kljakovića. U sklopu izložbe je predstavljen i drugih stvaralački opus ovog izuzetnog umjetnika i intelektualca koji je niz godina proveo van svoje domovine i rodnog mjesta.

Jozo Kljaković se osim u slikarstvu okušao i u pisanju kao i u postavljanju scenografije. Dok se njegovo ime nalazi na listi umjetnika koji su doprinijeli razvoju Hrvatske scenografije. Na izložbi i u samoj se zbirci nalaze četiri fotografije originalnih predložaka scenskih prikaza i jedna fotografija skica prijedloga kostimografije za operu Dubrovački diptihon.

Sama Memorijalna zbirka Joze Kljakovića posjeduje vrlo malo zapisa i građe vezanih za taj njegov scenografski stvaralački opus, pa je provedeno istraživanje za ovu izložbu na nekoliko mjesta, s tim da je tema radi zanimljivosti izložbe prikazana sa različitih stajališta odnosno pokušalo se obuhvatiti sav njegov rad

Šo se tiče same biografije, Jozo Kljaković je hrvatski slikar rođen u Solinu 1889 godine u gdje je završio i pučku školu, potom je realnu gimnaziju završio u Splitu, gradu u kojem je slikarski zanat učio u ateljeu Emanuela Vidovića. Svoju slikarsku izobrazbu je nastavio kod Franje Pavačića u Zagrebu, a potom je upisao akademiju likovnih umjetnosti u Pragu kod Vlahe Bukovca

Umro je 1969 godine u 81 godini života i pokopan je na Arkadama na zagrebačkom Mirogoju

Pri predstavljanju izložbe, ravnateljica Bogdanović naglasila je kako je velika čast Dubrovačkim knjižnicama biti sudionikom ovog projekta i omogućiti građanima da vide izložbu radova ovog velikog slikara.

Riječ je o inscenacijama za operu ''Dubrovački diptihon'' rađenim prema književnom predlošku ''Novele od stanca'' i o inscenaciji za operu ''Dubravka'' koju je režirao Branko Gavela, a praizvedena je upravo na Sv. Vlaha 1923. Kljaković je bio Bukovčev učenik, Augustinčićev profesor, majstor fresko slikarstva čije freske krase crkvu sv. Marka, a mozaici pročelje Zavoda sv. Jeronima u Rimu.

Autorica izložbe, Lidija Fištrek, objasnila je kako se temeljem sačuvanih zapisa, fotografija, libreta i crteža došlo do podataka o postavljenim dvjema inscenacijama rađenim za opere Antuna Dobronića, hrvatskog skladatelja, melodiografa i publicista. Poput svojih suvremenika, i Kljaković se osim u slikarstvu okušao i u postavljanju scenografija te se njegovo ime nalazi na listi umjetnika koji su radom u ovom području likovnog izražavanja doprinijeli razvoju hrvatske scenografije. Skice za scenografije i dio kostima koji su po prvi put predstavljeni javnosti na ovoj izložbi nastali su u dvadesetim godinama prošlog stoljeća. Obje inscenacije vezane su za Dubrovnik i dubrovački pejzaž. U inscenaciji za "Dubrovački diptihon", Kljaković je fotografski točno prikazao palaču Sponza, što je uveliko dočaralo atmosferu Dubrovnika na sceni, pretpostavljalo da će on kao rođeni Dalmatinac poznavati atmosferu obale i gradova bolje od ostalih umjetnika tog vremena i tako prikazati Dubrovnik u razdoblju kulturne i ekonomske moći, naglasila je kustosica izložbe.

Mario Matijević predstavio je Kljakovića kao pisca. Biblioteku sabranih djela Joze Kljakovića pokrenuo je solinski „Zvonimir" godine 2012. u suradnji s izv. prof. dr. sc. Josipom Dukićem, a u sklopu koje je tiskano pet knjiga: "Libar moga života", 2012.; "Dalmatinske teme", 2013.; "Čovjek bez maske", 2014.; "Politički tekstovi i polemike", 2015. te "Perturbatori javnoga poretka" objavljene 2018. Cilj same biblioteke bila je revitalizacija lika i djela Joze Kljakovića u rodnomu Solinu, preko njegovih dosad ili neobjavljenih ili objavljenih, ali javnosti gotovo u potpunosti nepoznatih tekstova. Zvonimirova djelatnost od samih je početaka bila usmjerena prema Kljakoviću kao jednomu od najvećih potomaka solinske loze, a upravo u Galeriji "Zvonimir" 1996. održana je prva izložba Kljakovićevih djela u samostalnoj Hrvatskoj. Riječ je o izuzetno vrijednim publikacijama koje Kljakovića u čitavu svijetu poznata slikara osvjetljavaju i kao vrsnoga pisca, koji o političkim, ideološkim, svjetonazorskim i vjerskim temama progovara vlastitim britkim stilom i bujicom emocija. Djela iz Biblioteke "Jozo Kljaković" znatan su doprinos ponovnom otkrivanju Kljakovićeva života i djela u današnjem, suvremenom društvu.