Mladi su u prosjeku osvijestili svoj LGBTIQ identitet s 14 godina, češće se outaju majkama nego očevima, a u kontaktu s novim osobama preko polovice njih skriva svoj LGBTIQ identitet. Doživljaj poštovanja i uvažavanja njihovog LGBTIQ identiteta, kao i osjećaj sigurnosti, češće su imali tijekom studiranja u odnosu na srednju školu, što ne čudi budući da su u srednjoj školi češće doživjeli nasilje, uz negativno spominjanje LGBTIQ tema u nastavi i nastavnim materijalima.

To su samo neki od rezultata istraživanja koje je provela istraživačica doc. dr. sc. Marina Štambuk u suradnji s udrugama Dugine obitelji i Lezbijskom organizacijom Rijeka "LORI", u sklopu projekta "Podržimo uključivo obrazovanje - gradimo sigurnu budućnost" kojeg provode spomenute udruge i norveška organizacija Norsensus Mediaforum.

Više od polovice mladih izjavilo je da su se u srednjoj školi barem jednom susreli sa spominjanjem LGBTIQ tema u negativnom kontekstu, na nastavi ili u nastavnim materijalima, dok je trećina to doživjela više puta ili često.

Tijekom srednje škole mladi su češće doživljavali negativne komentare od strane svojih vršnjaka i vršnjakinja u odnosu na fakultet, a čak 20% njih doživjelo je verbalno nasilje od strane nastavnog i stručnog osoblja u srednjoj školi.

Zastrašujuće je što čak 77% mladih LGBTIQ osoba ne zna kome mogu prijaviti nasilje u srednjoj školi ukoliko ga dožive, i većina je izjavila kako bi im najveća podrška tijekom srednjoškolskog obrazovanja bila postojanje seksualnog odgoja i obrazovanja u sklopu nastave unutar kojeg bi se govorilo o LGBTIQ temama.

Istraživanje "Iskustva i potrebe mladih LGBTIQ osoba u Hrvatskoj" obuhvatilo je 373 sudionika i sudionica iz Hrvatske u dobi između 15 i 30 godina. Njime su se htjele prikupiti spoznaje o iskustvima LGBTIQ mladih u obrazovnom sustavu i potrebama vezanim uz sadržaje i usluge za LGBTIQ mlade, a provedeno je od srpnja do listopada 2021. godine. Studenti i studentice čine većinu uzorka te su pretežno iz Zagreba, Rijeke, Splita, Varaždina i Pule.

"Na osnovu našeg dosadašnjeg rada s mladima, te uvida u metode i prakse našeg obrazovnog sustava, bile smo svjesne da LGBTIQ mladi prolaze jako teško razdoblje tijekom školovanja, da često nemaju podršku niti u obitelji niti u školi te da se suočavaju s odbacivanjem i nasiljem od strane svojih vršnjaka i vršnjakinja. Iz tog razloga bilo nam je važno napraviti istraživanje koje će pružiti neke konkretne uvide i pružiti prostor mladima da sami kažu kakva su im iskustva i s čime su se susretali tijekom odrastanja i obrazovanja. Također, želja nam je bila i vidjeti koje su to njihove potrebe a koje mi, iz organizacija civilnoga društva, možemo onda bolje adresirati u svom radu." izjavili su iz udruge LORI.

Ovo je prvo istraživanje takve vrste provedeno u Hrvatskoj, i posebice su zanimljive cjeline koje su obrađene u dijelu koji se odnosi na obrazovanje; koliko su LGBTIQ teme bile zastupljene tijekom obrazovanja, koliko su oni bili otvoreni u izražavanju vlastitog LGBTIQ identiteta, kakve su bile reakcije i komentari na LGBTIQ teme tijekom obrazovanja, jesu li ispitanici doživjeli nasilje zbog LGBTIQ identiteta i kakvu vrstu podrške su mladi željeli tijekom svog obrazovanja.

"Rezultati istraživanja koji se odnose na iskustva mladih LGBTIQ osoba u srednjim školama uistinu su poražavajući. Škole moraju biti sigurna mjesta za našu djecu i mlade, odgojno-obrazovni djelatnici i djelatnice trebaju im pružati podršku, dok sam sustav treba njegovati prihvaćanje, solidarnost, razumijevanje i otvorenost među mladima. Primjećujemo kako nam se sve više i više javljaju mlade LGBTIQ osobe, kojima nedostaje podrška od sustava, nedostaju im sigurni prostori, nedostaju im informacije kako mogu ostvariti svoja prava u Republici Hrvatskoj. Većina njih razmišlja o odlasku iz države i selidbi u neke od većih europskih gradova. To je stvarno tužno slušati, i postane vam u potpunosti jasno zašto se toliko ne samo LGBTIQ osoba iselilo iz Hrvatske u zadnjih par godina, dok s druge strane slušate bajke o demografskoj obnovi." poručuju iz udruge Dugine obitelji.

Iskustva osoba koje su sudjelovale u fokus grupama provedenim u istraživanju potvrđuju rezultate - jedna osoba je tijekom razgovora o svojem odrastanju u manjem gradu izjavila kako „u mom gradu naprosto nema LGBT+ sadržaja, zbog čega sam se često osjećala osamljeno, depresivno i kao da sam jedina LGBT osoba na planeti. Bilo kakav sadržaj dobro bi došao", dok jedna druga osoba jednostavno je rekla da bi joj od neprocjenjive vrijednosti tijekom njenog odrastanja pomogao „bilo kakav siguran prostor gdje mogu biti ja."

"Ministarstvo znanosti i obrazovanja i AZOO, institucije koje djeluju u području politika obrazovanja, trebaju poduzeti sve dostupne mjere po pitanju integracije sadržaja vezanih za suzbijanje diskriminacije i nasilja u školama, te donijeti strategije koje se odnose na suzbijanje nasilja, socijalne isključenosti i drugih oblika diskriminacije na temelju seksualne orijentacije, rodnog identiteta i/ili rodnog izražavanja. I to sve već niz godina jesu preporuke Europske unije, Ujedinjenih naroda i Vijeća Europe." izjavili su autori/ice istraživanja.

"Države članice EU potiču se da nastave s provođenjem najboljih praksi i da razviju vlastite akcijske planove o LGBTIQ ravnopravnosti. Trenutna vlada u Republici Hrvatskoj to ne samo stavlja pod tepih, nego i sama ponekad promiče i ne osuđuje homofobiju i transfobiju, što je potpuno poražavajuće i štetno za naše društvo." zaključno poručuju.Istraživanje možete pronaći na web stranicama udruga LORI i Dugine obitelji, kao i više informacija o projektu u sklopu kojeg je provedeno istraživanje.