Islandska birališta otvorena su u subotu prijepodne kako bi građani odlučili na referendumu hoće li prihvatiti vladin plan o isplati gotovo 4 milijarde eura Velikoj Britaniji i Nizozemskoj, iznosa koji su štediše iz tih zemalja izgubili u propasti islandske banke Icesave, javljaju svjetske novinske agencije.

Prema posljednjem istraživanju javnog mišljenja, 74 posto ispitanika moglo bi glasovati protiv sporazuma. Tekst koji će biti predstavljen građanima je sporazum prema kojem će Reykjavik isplatiti novac koji su London i Den Haag isplatili svojim štedišama čiji su ulozi propali u islandskom Icesaveu.

Čak i vlada misli da je referendumsko "ne" neizbježno, piše France Presse. Islandska vlada nadala se da će do subote dogovoriti novi plan o povratu novca i tako izbjeći referendum.

Premijerka Johanna Sigurdardottir izjavila je da neće izaći na referendum jer smatra da je on "besmislen" te da su daljnji pregovori s Britanijom i Nizozemskom jedini način za rješavanje problema.

Analitičari smatraju da bi negativan ishod referenduma mogao, između ostaloga, usporiti islandski put prema EU-u.

Nakon što je islandska online banka Icesave propala 2008., britanska i nizozemska vlada nadoknadile su svojim štedišama 3,9 milijarda eura izgubljenih štednih uloga.

Krajem prosinca prošle godine islandski parlament je prihvatio zakon Icesave o povratu novca Velikoj Britaniji i Nizozemskoj, ali nekoliko dana poslije, zbog vala nezadovoljstva građana, islandski predsjednik Olafur Ragnar Grimsson je odbio potpisati ga, te je o tome raspisan nacionalni referendum 6. ožujka. (hina/metro-portal)