Sve veće mogućnosti sudjelovanja u oblikovanju sadržaja na internetu otvaraju vrata sve većem broju kriminalnih radnji, upozoravaju stručnjaci, a njemački specijalist za istraživanje kriminala na internetu Marco Gercke smatra da trenutačno ima oko 30 vrsta kriminala povezanih s internetom.

U okviru Europskog foruma Alpbacha 2012. u Austriji, tradicionalnog skupa koji se ove godine održava pod motom "Očekivanja - budućnost mladih", Gercke je u petak upozorio na raznovrsnost kriminala na internetu.

Gercke, koji je ravnatelj Instituta za istraživanje internetskog kriminala u Koelnu, kritizirao je pritom roditelje koji po njegovu mišljenju prepuštaju djeci da sama otkrivaju svijet interneta.

"Nova je pojava cyber-bullyinga, koji se sastoji u tome da se na facebooku šire negativne vijesti o drugima", upozorio je Gercke, koji pojašnjava kako je pritom riječ o mobingu uz pomoć socijalne mreže. Popularno je i širenje lažnih informacija o poduzećima.

"Te se informacije potom 'napuhuju' na Googleu, kako bi se ondje pojavile na prvoj stranici, što predstavlja klasičnu ucjenu", pojasnio je Gercke, dodajući kako počinitelji zahtijevaju "otkupninu" za uklanjanje informacije.

Internetski kriminal pojava je stara oko 15 do 20 godina. Klasični oblici toga kriminala su računalni virusi, napadi na računalne sustave i ilegalni sadržaji poput dječje pornografije.

U današnje vrijeme postoji oko 30 vrsta kriminala povezanih s internetom, koje nije moguće obuhvatiti zajedničkim opisom, smatra Gercke. Često je vrlo teško otkriti počinitelja, jer se on obično ne nalazi na mjestu zločina.

"Kad netko nekoga ubije nožem, to čini iz neposredne blizine, snajperist može biti udaljen najviše tri kilometra, a u slučaju internetskog kriminala počinitelj može djelovati po cijelome svijetu. Pritom ne postoje klasični tragovi poput svjedoka ili video kamere", upozorava Gercke.

Internetski kriminal izazov je i za zakonodavce, koji tek čine prve korake u osmišljavanju propisa o nadležnosti sudova. Unatoč tome, bilo koji sud može se proglasiti nadležnim ako je primjerice u toj državi napadnuto računalo.

Kad je riječ o zaštiti autorskih prava, u novije vrijeme počinitelji sve manje "skidaju" sadržaje s interneta, a sve je popularniji "streaming", pri čemu korisnik samo gleda sadržaj. "Pritom se ne događa stvarno umnožavanje sadržaja, ljudi nakon toga ne posjeduju kopiju na računalu i stoga je teško pravno utvrditi kazneno djelo", pojasnio je stručnjak. Uostalom, upozorio je kako prema zakonu samo gledanje najčešće nije kriminalno djelo, za razliku od stvarnog posjedovanja sadržaja.

Među počiniteljima sve je popularniji "phishing", "upad" u tuđe osobne podatke, a počinitelji su sve profesionalniji. Najveću opasnost predstavlja "spear-phishing", pri čemu počinitelj dođe do podataka potrebnih za korištenje tuđe elektroničke pošte i pod njegovim imenom šalju, često njegovim prijateljima i znancima, molbe za pomoć.

Gercke smatra da roditelji premalo paze na to što im djeca rade na internetu. "Djecu od pet, šest godina, koju ne bi pustili samu na ulicu, posjedaju pred računalo". Roditelji ne bi trebali postavljati računala u sobi desetogodišnjaka, nego na neko mjesto gdje mogu vidjeti zaslon, smatra Gercke.