Prijatelji životinja putem jumbo plakata u Splitu, Rijeci, Zadru, Zagrebu i drugim gradovima ukazuju na osjećaje koje dijelimo s drugim živim bićima. Suprotno zastarjelom i neutemeljenom mišljenju, ribe osjećaju bol jednako kao i ljudi - poruka je to plakata koji su nastali u suradnji s najvećom svjetskom organizacijom za zaštitu i prava životinja, PETA-om. Plakatima koji prikazuju ženu na udici želi se pobuditi suosjećanje prema svim bićima neovisno imaju li ona dlaku, perje ili ljuske. 

Neurobiolozi su davno spoznali da ribe imaju živce i mozak, koji im omogućuju osjet boli, i živčane sustave koji reagiraju na bol. Dr. Donald Broom, biolog i umirovljeni profesor dobrobiti životinja na Sveučilištu u Cambridgeu te znanstveni savjetnik u britanskoj vladi, objašnjava: „Znanstvena literatura potpuno je jasna. Anatomski, psihološki i biološki, osjet boli u riba stvarno je jednak onome u ptica i drugih životinja." Izrađena je i detaljna karta receptora boli u ribljim ustima i po cijelome tijelu.

Znanstvenici na Sveučilištu u Edinburghu i na Institutu Roslin u Ujedinjenome Kraljevstvu izvještavaju da u reakciji na bol ribe također osjećaju emocionalni stres i čine „kolebljiv pokret jako sličan pokretu viđenom kod stresa u viših kralješnjaka kao što su sisavci" te je jasno da ribe osjećaju bol na isti način kao i sisavci, i fizički i psihički. Također, istraživači sa sveučilišta diljem Amerike objavili su istraživanje koje pokazuje da neke ribe koriste zvuk kako bi izrazile tjeskobu kada se u njihova spremišta spuste mreže ili kada su ugrožene na neki drugi način.

Komercijalni ribolov predstavlja okrutnost prema životinjama u gotovo nezamislivu opsegu. „Način na koji komercijalna ribolovna industrija tretira te životinje trebao bi sve ljubitelje životinja nagnati da se zauvijek odreknu okusa ribljeg mesa", odlučni su Prijatelji životinja. Ističu da je ribarenje postalo velik posao, a metode koje se koriste u ribolovu i ubijanju brutalne su kao i one koje se koriste na farmama i u klaonicama: „Svake godine ribolovna industrija ubije stotine milijarda životinja. U posljednjih 50 godina istrijebljeno je 90 posto velikih ribljih populacija, a ako ljudi nastave masovno izlovljavati i usmrćivati ribe, do 2050. godine u oceanima više neće biti riba."

„Ono što se događa ribama prije nego što završe na nečijem tanjuru nije ništa drugo nego okrutnost prema životinjama. Bilo da su uzgojene na farmi ili ulovljene u oceanu, s ribama se postupa na toliko surov način da se to opravdano može smatrati kaznenim djelom", poručuju Prijatelji životinja. Pozivaju sve da jedenje riba i drugih životinja zamijene zdravijim, ekološkijim i etičnijim varijantama, odnosno raznim veganskim proizvodima, koji su namijenjeni svima.

Važno je osvijestiti da nam meso riba uopće nije potrebne kako bismo se zdravo i kvalitetno hranili, već upravo suprotno - zbog brodova, otpadnih voda, zagađenih kiša i rijeka i drugih načina na koje čovjek negativno utječe na prirodu, u ribama se pojavljuju nepoželjne koncentracije teških metala, pesticida i drugih kontaminanta. Omega-3 masne kiseline možemo unijeti kroz zeleno lisnato povrće, biljna ulja poput lanenog, sojinog i repičinog te orašaste plodove.

Vizual plakata, serijal animiranih filmova s ribom Jadranom i informacije o načinima na koje se može pomoći ribama i drugim životinjama nalaze se na www.prijatelji-zivotinja.hr, a prijavnica za dobivanje recepata i savjeta o veganskoj prehrani tijekom 30 dana nalazi se na www.veganopolis.net.