Misija je držana ispod radara, a državni mediji tek trebaju objaviti fotografije ili snimke polijetanja i slijetanja svemirske letjelice. Još ne postoje detalji o tehnologiji koja je testirana.

Kineske društvene mreže obiluju nagađanjima po pitanju svemirske letjelice, koju su neki komentatori usporedili s američkom letjelicom X-37B, autonomnim svemirskim avionom kojeg je izradio Boeing i koji može ostati u orbiti dugo vremena prije nego što samostalno poleti natrag prema Zemlji.

Prije tri godine, Kina je rekla da će lansirati svemirsku letjelicu 2020. godine koja može letjeti kao zrakoplov i koja će se moći ponovno koristiti, i tako povećati učestalost letenja, a smanjiti troškove misije.

Nije poznato je li eksperimentalna svemirska letjelica koju je lansirala Kina imala fiksirana krila kao američki Space shuttle. Ako je slična letjelici X-375, to znači da je velika kao petina Space Shuttlea.

Kinesku letjelicu u orbitu je poslala raketa Dugi marš 2F, iz obitelji raketa koja je transportirala svemirsku letjelicu Shenzhou na misije u orbitu s posadom i bez posade.