Aktualno godišnje doba, ljeto, čovjeku donosi najviše odmora, opuštenosti i bezbrižnosti, no jednako tako, sa sobom nosi i potencijalne opasnosti. To potvrđuje i vijest od prošlog tjedna da se dvadesetak slovenskih turista, koji su ljetovali na otoku Murteru, zarazilo salmonelom. Trovanje hranom karakteristična je pojava za vrijeme ljetnih vrućina. Njoj pogoduju i prirodni i ljudski faktori.

Visoke temperature i visoki stupanj vlažnosti, dakle ljetna svakodnevica, po definiciji su idealni uvjeti za rast i razmnožavanje patogenih bakterija - uzročnika trovanja hranom. Kampiranje, roštiljade i  izleti ponekad se pretvaraju u gozbu za bakterije, dok ljudima ostavljaju tek vrlo neugodne probavne smetnje.

Nismo najgori4800 slučajeva trovanja hranom bilježi se prosječno godišnje u Hrvatskoj. Usto, registrira se oko 400o slučajeva salmonele. U svjetskim razmjerima, te brojke nisu alarmantne.

Trovanje hranom, kako smo saznali od dr. Ire Gjenero-Margan, voditeljice službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, uvijek je posljedica neke greške. Ali, ne samo u pripremi hrane.

- Osim nepažnje prilikom pripreme, greška može biti i u samom uzgoju namirnica, njihovoj preradi i skladištenju. Dakle, cijeli lanac je bitan.  No, ono što sami možemo kontrolirati jedino je priprema hrane, tvrdi dr. Gjenero-Margan.   

Četiri su osnovna koraka koja garantiraju pravednu bitku u borbi protiv bakterija - uzročnika trovanja hranom:

“Trovanje ne mora biti posljedica samo loše pripreme hrane.”
dr. Ira Gjenero-Margan,
Hrvatski zavod za javno zdravstvo 

1. Održavanje čistoće - prije pripremanja hrane, ruke i površinu na kojoj se namirnice odlažu i sjeckaju treba dobro oprati.

2. Razdvajanje namirnica - svježe meso ne smije biti u dodiru s namirnicama koje se konzumiraju bez prethodne termičke obrade, npr. sa voćem i povrćem.

3. Kuhanje, pečenje i prženje pri odgovarajućim temperaturama.

4. Hlađenje ili zamrzavanje na odgovarajućim temperaturama - svježu hranu potrebno je staviti u hladnjak dva sata. Temperatura hladnjaka treba biti 4°C, a zamrzivača -18°C.

Meso koje nije zamrznuto u roku od dva (riba, perad) do pet (teletina, govedina) dana, treba potrošiti. Svježe i kvarljivo meso treba biti pažljivo zamotano kako bi se spriječilo ‘curenje’ sokova mesa na drugu hranu.