Hrvatski učitelji i profesori provedu u prosjeku 20 do 22 sata u nastavi, dok njihovi kolege u Irskoj rade 23,5 do 25 sati, a u Njemačkoj 28 sati.

Dodatni je problem što čak i kada u učionici provedu samo 16 sati, prema pravilniku Ministarstva sa sindikatom, imaju pravo na punu plaću.

Ujedno, Hrvatska je s 35 tjedana nastave među zemljama u kojima školska godina traje uvjerljivo najkraće. Za usporedbu, u susjednoj Sloveniji, školska godina traje čak 40 tjedana, a u Austriji 38 tjedana.

Iz Ministarstva obrazovanja, povećanje norme vide kao priliku za poboljšanje kvalitete ali i štednju, jer bi se smanjio broj zaposlenih u školama.

Kako broj učenika istovremeno konstantno opada, a oko 10.000 nastavnika sljedećih godina odlazi u mirovinu, otkazi ne bi bili potrebni.

Prema podacima OECD-a, broj radnih sati smatra se jednim od glavnih indikatora kvalitete rada te je posljednjih godina uglavnom rastao. Prosječna norma zemalja OECD-a iznosi 812 sati, što je 112 sati više od hrvatskog posijeka. Pritom najveću normu, sa 1080 sati imaju nastavnici u SAD-u.  

Rezultati OECD-ova istraživanja PISA, kojim se mjeri znanje učenika u tri područja (matematika, čitanje i prirodoslovlje), pokazuju da najbolji školski sustav na svijetu imaju Finci, dok se Hrvatska u sva tri područja nalazi ispod prosjeka OECD-a.

Nova reforma hrvatskog školstva trebala bi tako osim uvođenja novih predmeta, od nastavnika zahtijevati i veće obveze. Također, potrebna je i reforma sustava nagrađivanja i isplaćivanja plaća, jer trenutno u hrvatskim školama svi nastavnici zarađuju jednako.

Reforma bi omogućila nagrađivanje onih koji stvarno žele raditi s djecom u odnosu na one koji jedva čekaju da se oglasi školsko zvono.