Europski bankovni sustav je robustan i dobro kapitaliziran, što se posebice odnosi na sustave zemalja iz kojih su vlasnici velikog broja hrvatskih banaka, poput Italije i Austrije, te su stoga oni vrlo malo izloženi izravnim utjecajima krize američkog tržišta, a sigurnost hrvatskog bankovnog sustava osigurana je i provedenim dokapitalizacijama, izjavio je danas direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zoran Bohaček.

Bohaček je podsjetio da je većina hrvatskih banaka provela dokapitalizaciju, kako zbog regulatornih odredbi tako i zbog potrebe za jeftinijim svježim kapitalom, istaknuvši kako veći kapital osigurava i veću sigurnost bankovnog sustava.

No, dodao je, to je, među ostalim, utjecalo i na nižu profitabilnost banaka mjereno povratom na kapital, koji je u prosjeku za cijeli hrvatski bankovni sektor u prvom tromjesečju ove godine po prvi put pao ispod 10 posto, sa primjerice 'zdravih' 15 do 16 posto u 2004. godini.

Istodobno, većina ostalih zemalja u tranziciji bilježi suprotni trend, odnosno rast povrata na kapital, zbog čega nije isključeno da će vlasnici, umjesto u Hrvatsku, ulagati u kapital i razvijati poslovanje svojih banaka u drugim zemljama. Stoga bi, iako je hrvatski bankovni sektor najrazvijeniji u regiji, uskoro neka druga zemlja mogla postati regionalni financijski centar, rekao je Bohaček.

Ocjenjujući kako je smanjenja profitabilnost banaka ponajprije posljedica regulacije te da su regulatorne mjere one kojima se profitabilnost može ponovno povećati, Bohaček je rekao i da je prerano za ocjenu hoće li posljednja mjera središnje banke značiti daljnje povećanje troškova za banke.

Naime, iz HNB-a je prošlog tjedna objavljeno da je Savjet donio odluku temeljem koje, počevši od obračuna obvezne pričuve 9. listopada, gotovina koju banke drže u blagajni više neće biti uključena u likvidna kunska potraživanja kojima se može održavati kunski dio obvezne pričuve.

Ističući kako HNB još uvijek nije objavila cijeli tekst te odluke pa još uvijek ne može komentirati takvu odluku, Bohaček je kazao samo kako se očito radi o želji središnje banke da se kratkoročno sterilizira povećana likvidnost, vezana uz proces preuzimanja Ine od strane MOL-a. (hina/metro-portal)