Nova vlada, koja god to bila, mora se suočiti s "velikim reformskim zastojem", konstatira na početku svog teksta naslovljenog "Ratna retorika slavi uskrsnuće" autor članka u berlinskom lijevo-liberalnom listu taz. On ukazuje kako se hrvatski turizam, doduše, može pohvaliti s plusom od 25 posto, ali kako to nije dovoljno da bi se riješili problemi koji već godinama muče ovu zemlju: inozemni dug, visoka nezaposlenost, potreba za reformama u javnoj upravi, općinama i uopće državnim strukturama. I švicarski Neue Zürcher Zeitung (NZZ) koji u članku naslovljenom "Skrenula s kursa sanacije" analizirajući hrvatsku gospodarsku situaciju ukazuje na jedinu svijetlu točku - turizam, konstatira da i tu postoji jedno "veliko ali", jer "Hrvatska karte polaže na jeftini turizam".

Političke prepirke "blokiraju gospodarstvo"

U analizi švicarskog dnevnog lista se izražava bojazan da bi "formiranje vlade moglo kao i prošle jeseni potrajati" jer ankete pokazuju da se ne može računati s jasnim pobjednikom. A "hrvatske političke prepirke blokiraju gospodarstvo", konstatira NZZ. Navodi se kako se Tihomir Orešković u svom kratkom mandatu pokušao uhvatiti hrvatskih gospodarskih "bauštela" kao što je javni dug, ali primjećuje i kako je programom štednje usvojenim u travnju "crvenim flomasterom prilično grubo rezano", na svim poljima - "od zdravstva preko obrane do prosvjete".

Ističe se kako Savez stranih ulagača kritizira dugotrajne procese dobivanja dozvola i visoke porezne troškove smatrajući ih glavnim preprekama za investicije u Hrvatskoj te podsjeća kako je američka Trgovinska komora nedavno hrvatski porezni sustav označila kao "nepredvidiv, jer se često i iznenada modificira". Osim toga, stoji u članku NZZ-a, u Hrvatskoj 12,5 posto zaposlenika dobiva plaću u državnim poduzećima - duplo više od EU-prosjeka.

"Ustaše i partizani"

Njemački mediji s negodovanjem bilježe i ideološke sukobe SDP-a i HDZ-a. "Dva velika stranačka bloka su se obračunavala svim sredstvima. Više od 70 godina nakon Drugog svjetskog rata je društvo još uvijek emocionalno podijeljeno na tabor partizana i ustaša, na frontu protivnika fašizma i onih koji relativiziraju profašističku ustašku diktaturu", piše Erich Rathfelder u berlinskom taz-u. On citira bivšeg hrvatskog nakladnika Nenada Popovića koji ne vjeruje da bi se 8. studenog 2015. mogao ponoviti te ankete koji socijaldemokrate Zorana Milanovića vide kao favorite ispred HDZ-a, dok se očekuje da će glasovi Mosta biti prepolovljeni.

Hvalospjevi Plenkoviću

I taz i ugledni Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) ne propuštaju u svojim najavnim analizira prenijeti epizodu s aferom "Diktafon" u kojoj je Milanovićev diskurs, prema ocjeni komentatora FAZ-a, "podsjećao na mračna vremena".

S druge pak strane on u istom tom članku naslovljenom "Činjeničnost umjesto mračne arogancije" hvali Andreja Plenkovića. Konstatira kako je HDZ pod svojim novim predsjednikom "promijenio kurs i u kratko vrijeme popravio svoj teško narušeni imidž". "Nakon svega što je HDZ priuštio Hrvatima od zadnjih parlamentarnih izbora, to izgleda kao pravo malo čudo", zaključuje Karl-Peter Schwarz. Novinar ovog konzervativnog frankfurtskog lista daje kronologiju toga "što je HDZ priuštio Hrvatima" i piše kako je "činjeničnost" Andreja Plenkovića, "čovjeka iz centra", pravi melem u odnosu na "mračnu aroganciju" Karamarka.

Primjećuje i kako se Plenkoviću očito kao bonus pripisuje to što je bio prilično nepoznat u zemlji, kao što je to slučaj bio i s Petrovim, ali da je Petrov taj bonus u međuvremenu proigrao. Most i HDZ-su se, nakon odlaska Karamarka, ponovno približili, stoji u tekstu FAZ-a i prognozira se da su izgledi zarevival ove koalicije dobri, "pogotovo zato što je to opcija koju favorizira Katolička crkva". Ali Most je, zaključuje se u analizi, nestabilna i prilično nepredvidiva tvorevina.