Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko izjavio je u ponedjeljak, u govoru o stanju u BiH pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda u New Yorku, da je Hrvatska priznala odgovornost za zločine u 90-im godinama 20. stoljeća.

Govoreći o problemima u BiH, Inzko je zaključio kako susjedne zemlje pokazuju nove znakove spremnosti na pomirenje i suradnju, a kao primjere naveo je usvajanje posebne rezolucije o Srebrenici u srbijanskom parlamentu te "priznanje Hrvatske za njezinu odgovornost u zločinima (atrocities) u 1990-im godinama".

Upozorio je kako se, za razliku od Srbije i Hrvatske, čini da jezik i logika političara u BiH postaju sve gori.

Temeljni problem u Bosni i Hercegovini i dalje je činjenica da unutar te zemlje ne postoji suglasnost kako bi ona trebala izgledati odnosno treba li to biti centralizirana ili veoma decentralizirana država, izjavio je u ponedjeljak u New Yorku visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko u govoru o stanju u BiH pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda. Prenoseći sadržaj Inzkova govora, Ured visokog predstavnika u Sarajevu (OHR) priopćio je kako je austrijski diplomat još jednom istaknuo problem nepostojanja temeljnog konsenzusa unutar BiH, što neprekidno stvara nove napetosti i poteškoće u njezinu funkcioniranju.

Inzko je kao primjer poteškoća u BiH naveo stalna nastojanja vlasti Republike Srpske da podriju funkcioniranje tijela vlasti na državnoj razini, kao i prijetnje referendumom kojim bi doveli u pitanje autoritet visokog predstavnika i odluke koje on donosi sukladno Daytonskom sporazumu. "Svaki referendum na entitetskoj razini... bio bi protuzakonit i ugrozio bi upravo taj entitet jer legitimnost entiteta proistječe upravo iz Daytonskog sporazuma", istaknuo je Inzko pred Vijećem sigurnosti UN.

Podjednako neprihvatljim Inzko je ocijenio pozive predsjednika vlade Republike Srpske Milorada Dodika na "mirno razdruživanje" unutar BiH ali i odgovore na te prijetnje poput onih predsjednika predsjedništva BiH Harisa Silajdžića kako "oni kojima se ne sviđa u BiH mogu iz nje ići no ne mogu odnijeti ni jedan njen dio sa sobom". Inzko je Vijeću sigurnosti prenio kako se RS-u kontinuirano suprotstavlja njegovim mjerama i odlukama, dok je za vlasti Federacije BiH zaključio kako ne uspijevaju osigurati proračunske uštede odnosno provedby stand-by aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF).

Izrazio je i zabrinutost činjenicom da u BiH nije bilo moguće postići ni dogovor o provebi presude Europskog suda za ljudska prava, koji je ocijenio kako ta zemlja u svom izbornom zakonodavstvu krši prava manjinskih naroda.

Inzko je izrazio nadu kako će izbori u BiH, zakazani za 3. listopada, donijeti potrebne promjene no također je upozorio kako se one mogu ostvariti samo ukoliko međunarodna zajendica ostane usredotočena na stanje u toj zemlji.

"Svaki referendum na entitetskoj razini... bio bi protuzakonit i ugrozio bi upravo taj entitet jer legitimnost entiteta proistječe upravo iz Daytonskog sporazuma", istaknuo je Inzko pred Vijećem sigurnosti UN.

Predsjednik predsjedništva BiH Haris Silajdžić, koji je također govorio pred Vijećem sigurnosti, kazao je pak kako je onamo došao prije svega da bi upozorio kako se Daytonski sporazum zapravo ne provodi.

"Daytonski se sporazum zapravo svo vrijeme prilagođava 'realnostima na terenu'", kazao je Silajdžić dodajući kako je zapravo rječ o sustavnom narušavanjau Daytonskog sporazuma a posebice njegova Aneksa VII koji govori o pravu izbjeglih na nesmetani povratak prijeratnim domovima.

To se, po njegovim rječima, odnosi prije svega na Republiku Srpsku koja i danas predstavlja gotovo potpuno entički čisti teritorij. Iz toga proistječu svi drugi krupni problemi koji danas opterećuju BiH, uključujući činjenicu da je do danas zanvaljujući sustavu entitetskog glasovanja u parlamentu BiH blokirano 260 reformskih zakona, zaključio je Silajdžić prenoseći Vijeću sigurnosti UN kako je zapravo besmisleno tražiti konsenzus s onima koji blokiraju provedbu Daytonskog sporazuma. (hina/metro-portal)