Gordan Grlić Radman, donedavni veleposlanik Republike Hrvatske u Berlinu, u ponedjeljak se ponovno našao u njemačkoj metropoli ali u drugom svojstvu. Nakon odlaska Marije Pejčinović Burić na mjesto predsjednice Vijeća Europe dotadašnji diplomat s iskustvom iz Bugarske i Mađarske je sredinom srpnja preuzeo čelo hrvatskog ministarstva vanjskih poslova.

Stari znanac

Zato se odabir Berlina kao odredišta prvog posjeta inozemstvu u novom svojstvu čini kao logičan slijed događaja. Između imenovanja i nastupnog posjeta Berlinu, Grlić Radman se doduše morao pozabaviti rasističkim skandalom jedne hrvatske diplomatkinje ali ta epizoda očito nije utjecala na raspoloženje tijekom nastupnog posjeta. Njemački domaćin Heiko Maas nije propustio spomenuti kako mu danas u goste dolazi stari znanac s kojim je već radio na Akcijskom planu za poboljšanje bilateralnih odnosa koji je potpisan u ožujku ove godine u Berlinu i na čijem sastavljanju je aktivno sudjelovao i novi hrvatski ministar vanjskih poslova.

Maas je još dodao kako je  pozicija veleposlanika u Berlinu očito i dobra odskočna daska u karijeri ali njegov gost na to nije reagirao. O spomenutom Akcijskom planu se i danas razgovaralo u Berlinu ali to nije bila središnja točka razgovora. Maas je samo primijetio kako se u ostvarenju Akcijskog plana "napredovalo". Grlić Radman je izrazio želju da u sklopu ovog Akcijskog plana dođe do pojačanih njemačkih investicija a konkretno je, ne ulazeći u detalje, istaknuo automobilsku, prehrambenu i drvnu industriju. Više bi se moglo znati već sljedećeg mjeseca kada njemački ministar gospodarstva Peter Altmayer dolazi u Hrvatsku.

Europski izazovi

"Svakako najvažnija zadaća koja nam predstoji je predsjedanje Vijećem Europske unije sljedeće godine. Hrvatska od siječnja do srpnja a nakon toga Njemačka. Ovo je prvi put da Hrvatska predsjeda Europskom unijom i to je veliki izazov ali i velika šansa za Hrvatsku", rekao je Maas. A izazova je mnogo: od uhodavanja nove Europske komisije, preko Brexita pa do dogovora o novom dugoročnom proračunu. Hrvatska i Njemačka žele ove izazove kao dvije predsjedavajuće članice sljedeće godine koordinirati što je moguće bolje i u tu svrhu će, kako je najavio Maas, njemačka vlada u hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova sljedeće godine poslati povjerenika za koordinaciju projekta "predsjedanje EU-om". "Nije da je u Hrvatskoj njemačka politika nepoznata ali želimo pomoći da Hrvatska profitira od naših dosadašnjih iskustava tijekom predsjedanja te da prijelaz sljedeće godine prođe što je bolje moguće", objasnio je Maas ovaj "operativni" potez.

Mukotrpni proces proširenja

Pored gore navedenih izazova predsjedanja oba ministra su navela i još jedan veliki izazov, odnosno kamen spoticanja a to je proces proširenja Europske unije. Koliko je u ovom trenutku taj proces mukotrpan, najbolje se vidi na primjeru Sjeverne Makedonije i Albanije koje unatoč, kako je Maas rekao, "ogromnih pomaka" još uvijek nemaju datum početka pregovora. Grlić Radman je govoreći o ove dvije zemlje spomenuo listopad kao mogući datum ali je hrvatskom šefu diplomacije bilo važnije u priču o EU perspektivama ubaciti i Bosnu i Hercegovinu. "Mi želimo jednakopravnost svih konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini kako bi ova zemlja bila funkcionirajuća država s europskom perspektivom", rekao je Grlić Radman.

Kada u Schengen?

O osjetljivom pitanju izbjeglica na granici Bosne i Herrcegovine i Hrvatske nije bilo riječi na konferenciji za novinare. Na direktno pitanje Maas je samo objasnio kako se Njemačka zalaže da se iz sljedećeg EU proračuna više novca izdvoji za sigurnost a to uključuje i dodatna sredstva za obranu vanjskih granica. "Mi želimo zemlje koje su direktno pogođene podržati bolje nego što je to do sada bio slučaj", rekao je Maas. Hoće li Hrvatska za svoju ulogu EU graničara, što je sintagma koja se već neko vrijeme provlači kroz medije, biti nagrađena ostvarenjem jednog od najvažnijih vanjskopolitičkih ciljeva Zagreba, ulaska u Schengensku zonu, u ponedjeljak se u Berlinu nije moglo saznati. Oba ministra su naglasila kako Njemačke podržava Hrvatsku u ostvarenju ovoga cilja ali bez konkretnih vremenskih naznaka kada bi on mogao biti ostvaren. U hrvatskim diplomatskim krugovima postoji nada da bi se putovanje u Hrvatsku bez zamornih čekanja na granicama moglo ostvariti do sljedeće turističke sezone.