Po podacima Europskog zdravstvenog istraživanja (EHIS) gotovo svaka četvrta osoba u EU-u stara 15 ili više godina 2014. godine bila je pušač, a pušilo je više muškaraca (28,7 posto) no žena (19,5 posto).

Pored toga je nešto više od petine stanovništva EU-a u toj dobnoj kategoriji svakodnevno bilo izloženo duhanskom dimu u zatvorenim prostorima, priopćio je Eurostat, statistički ured Europske unije. Hrvatska se u rezultatima istraživanja izdvaja po velikom udjelu stanovnika izloženom pasivnom pušenju, 44,7 posto.

Pušenje duhana jedan je od najvećih zdravstvenih rizika koji se može izbjeći a mnogi oblici raka, kardiovaskularnih i respiratornih oboljenja povezani su s uživanjem duhana.

Među zemljama članicama EU-a za koje su dostupni podaci, najmanji udio pušača u 2014. bio je u Švedskoj (16,7 posto) i Ujedinjenom Kraljevstvu (17,2 posto) a iza njih slijede Finska (19,3), Portugal (20), Luksemburg (20,4), Danska (20,9) i Njemačka (21,7 posto). Na suprotnoj strani liste nalaze se Bugarska, gdje više od jedne trećine starijih od 14 godina puši (34,7), i Grčka (32.6), a slijede ih Austrija (30 posto), Slovačka (29,6) i Latvija (29,5).

Hrvatska je po udjelu pušača od 28,7 posto iznad prosjeka EU-a.

U Hrvatskoj 25 posto stanovnika puši svakodnevno, 3,7 posto povremeno, a udio muškaraca koji puši je 32,7 a žena 25 posto.

U svakoj državi članici udio pušača je bio veći među muškarcima nego ženama. Najveći jaz među spolovima zabilježen je u Litvi gdje puši čak 40,3 posto muškaraca i samo 12,3 posto žena.

Za Litvom po razlici između udjela pušača muškaraca i žena slijede Rumunjska, gdje puši 27,3 posto više muškarca nego žena, Cipar s razlikom od 24,7 posto, te Latvija i Estonija gdje su razlike 24,5 i 18,4 posto..

Na razini EU-a u 2014. godini udio pušača je bio 9,2 posto viši među muškarcima (28,7 posto) nego ženama (19,5 posto).

Pasivno pušenje, neželjeno udisanje duhanskog dima koji stvaraju drugi, također je raširen izvor zdravstvenih rizika. U EU-u oko jedne petine (21,6 posto) starijih od 14 godina svakodnevno je u 2014. bilo izloženo duhanskom dimu u zatvorenim prostorima, uz velike razlike među članicama.

Gotovo dvije trećine stanovništva Grčke svakodnevno je bilo izloženo duhanskom dimu u zatvorenim prostorima, a visoki postoci izloženih pasivnom pušenju zabilježeni su i u Hrvatskoj (44,7 posto), Bugarskoj (40,5) i Rumunjskoj (37,6 posto).

Suprotno tome, najmanji udio izloženih pasivnom pušenju je zabilježen u Švedskoj (5,9 posto), Finskoj (6,3), Portugalu (8,6) i Mađarskoj (9,9). U te četiri zemlje članice Unije pasivnim pušenjem pogođeno je manje od deset posto stanovništva, ističe se u priopćenju Eurostata.