Hrvati i trgovački kvadrati
Razvoj trgovačkih centara proteklih nekoliko godina jednostavno je bio prebrz da bi ga kupovna moć građana pratila
U Hrvatskoj trgovački centri niču kao „gljive poslije kiše", a prema svemu sudeći taj trend nipošto neće prestati biti aktualan.
Zagreb je najbolji dokaz za to. Prema podatcima RegioPlan Consultinga, u hrvatskoj metropoli trenutno ima 16 trgovačkih centara sa ukupnom površinom od 340.000m².
To je gustoća od 44m² na 100 stanovnika, dok na razini Hrvatske ta gustoća iznosi 18 m² na 100 stanovnika. Time Zagreb prestiže gradove poput Beča, iako je kupovna moć hrvatskih građana daleko niža.
Zanimljivo je da s upravo ovih dana otvara još jedan veliki trgovački centar: WestGate Shopping City u Zaprešiću. On će smijeniti City Center One sa, po veličini, dosad vodeće pozicije. Na 100.000m² površine kupci će na izboru uz dodatne sadržaje imati preko 250 trgovina.
Tu nije kraj - u Zagrebu se planira provesti još 16 projekata unutar naredne tri godine, a tu možemo ubrojiti i trgovački centar lanca IKEA, koji bi trebao niknuti na istoku grada. Sa svojih planiranih 140.000m² površine, taj bi centar bio ne samo najveći u Hrvatskoj, nego jedan od najvećih u cijeloj CEE/SEE regiji.
„Trgovačka površina" će se utrostručiti pa je logično postaviti pitanje - kad je dosta? Odgovor daje direktorica RegioPlan Consultinga Hanna Bomba-Wilhelmi: „O tome odlučuju kupci, međutim, borba za tržišne udjele i istiskivanje sa tržišta su u Zagrebu neizbježni".
Dakle, porast kupovne moći Hrvata ključan je faktor, a svi dobro znamo koliko volimo ići u shopping. Osim toga, kod nas pa i ostalom dijelu Istočne Europe, velika je potražnja za moderniziranim trgovačkim površinama.
No, problem je što ta kupovna moć nije mogla pratiti ubrzani rast trgovačkih centara. Ipak, Hrvati se redovito, svakog vikenda gužvaju u njima.
„Činjenica je da postoji jedna određena količina novca na raspolaganju koju konzumenti mogu potrošiti. Odlučujuće je pitanje - gdje će ga oni potrošiti", objašnjava direktorica.
Bomba-Wilhelmi tvrdi da neće svi zagrebački projekti biti realizirani, kao što iskustvo govori, no naglašava da granica gustoće kvadrata, pa i broja trgovačkih centara nije nigdje određena niti zapisana.
Opcija je ionako i više nego dovoljno. Ipak, uspješnost centara ovisi o nekoliko faktora poput lokacije, izbora ponude, pristupačnosti, atmosferi i sl.
Ekonomske implikacije su jasne - ponuda viša od potražnje uzrokuje borbu za tržište i istiskivanje konkurencije. Zato se trgovački centri, kako postojeći, tako i oni novi, moraju potruditi biti najbolji.
Novi komentar