Hrvati drastično smanjili unos soli
Najviše soli konzumiramo putem pekarskih proizvoda, a istraživanje osječkog Prehrambeno-tehnološkog fakulteta pokazalo je da u kruhu ima preko 2 posto soli, što je više od udjela soli u kobasicama
Hrvatska je tijekom deset godina kampanje smanjenja prekomjernog unosa kuhinjske soli u organizam postigla značajne rezultate po kojima je u samom svjetskom vrhu, ponajviše zahvaljujući spremnosti dijela prehrambene industrije da smanji količinu soli u svojim proizvodima.
Istraživanja su pokazala da prosječan dnevni unos soli u Hrvatskoj iznosi 11,6 grama, pri čemu žene unose 10,2 grama, a muškarci 13,3 grama. Stručnjaci procjenjuju da bi manji unos soli za samo 3 grama dnevno, a to je pola čajne žličice, smanjio broj infarkta miokarda između 1700 i 3500 slučajeva, a moždanoga udara između 2800 do 5500 slučajeva, pa bi umrlo 4000 ljudi manje godišnje.
"Za normalno funkcioniranje ljudskoga organizma dovoljna su maksimalno 2 grama soli dnevno, a Svjetska zdravstvena organizacija preporuča da unos kuhinjske soli ne bude veći od 5 grama dnevno. U Hrvatskoj manje od 10 posto populacije unosi preporučenu količinu soli, a čak 39 posto unosi više od 12 grama dnevno. Prema našim istraživanjima, hrvatski 'rekorder' u jednom je danu pojeo čak 29,5 grama soli", kaže Jelaković.
Najviše soli konzumiramo putem pekarskih proizvoda, a istraživanje osječkog Prehrambeno-tehnološkog fakulteta pokazalo je da u kruhu ima preko 2 posto soli, što je više od udjela soli u kobasicama, pa to znači da u kilogramu kruha ima do 20 grama soli.
"To je vrlo važan podatak budući da su kruh i pekarski proizvodi najvažniji izvor prekomjernoga unosa kuhinjske soli u populaciji, iako 10 posto populacije uopće ne pomišlja da bi to moglo biti povezano s kruhom. Još veći problem su djeca jer je udio soli u pecivima koja ona rado jedu oko 3 posto pa i više. Prosječan unos kuhinjske soli djece je oko 9 grama, a gotovo 50 posto dolazi iz pekarskih proizvoda. Alarmantan je podatak da jedan hamburger sadrži 7 grama soli", navodi Jelaković.
Za razliku od drugih promjena načina života, koje se teško provode i gotovo nikada ne održe, program smanjivanja kuhinjske soli može biti uspješan ako ima potporu prehrambene industrije, jer populacija na taj način nesvjesno i neprimjetno unosi manje kuhinjske soli.
Novi komentar