Stotine tisuća muslimanskih vjernika penjale su u nedjelju na goru Arafat, što označava vrhunac godišnjeg hodočašća u Meku koje je počelo u subotu i nastavlja se u nedjelju, zasad bez izgreda.

Nebrojeno mnoštvo hodočasnika počelo se u nedjelju ujutro penjati prema gori Arafatu koju zovu i Jebal Al-Rahma ili Gora milosrđa, brežuljak gdje je prorok Muhamed prije više od 14 stoljeća održao svoju posljednju propovijed.

Autobusima ili pješice, vjernici su polako, po lijepom vremenu, krenuli iz doline Mine, gdje je u subotu hadž počeo militvom i šutnjom, prema nekoliko kilometara udaljenoj gori Arafatu.

Okruženi velikim brojem snaga sigurnosti, vjernici su jednoglasno ponavljali: "Evo me, dolazim na Tvoj poziv, Gospodine, evo me. Nema drugog Boga do Tebe, Tebi hvala".

U podne će vjernici sudjelovati na zajedničkoj molitvi u džamiji Nameri, podignutoj na mjestu gdje je Muhamed molio idući na hodočašće.

Ostatak dana provest će u molitvi i u dugotrajnom zazivanju Boga da im udijeli oprost na gori Arafatu, simbolu dolaska dana posljednjega suda.

Sa zalaskom Sunca, hodočasnici će krenuti prema dolini Muzdalifahu, nekoliko kilometara dalje, gdje će provesti noć.

U ponedjeljak će se vratiti u Minu, gdje će žrtvovati životinju, većinom ovcu, u spomen na žrtvu praoca Abrahama koji je po Božjem nalogu htio žrtvovati svog sina Izaka. Taj obred označava početak velikog blagdana Kurban bajrama.

Preostala dva dana hadža vjernici će ostati u Mini gdje će kamenovati crni kameni blok, simbol sotone (šejtana), čime potvrđuju svoju spremnost da se odreknu zla. To je posljednji i najpogubniji obred hodočašća, tijekom kojega su proteklih godina u stampedu pogibale stotine ljudi.

Otkako je počeo hadž u kojemu sudjeluje više od 1,7 milijuna vjernika iz cijeloga svijeta i stotine tisuća Saudijaca, "nije zabilježen nijedan izgred", rekao je guverner Meke, princ Haled al-Fejsal Ben Abdel Aziz.