Kako su predizbori u demokratskom taboru odmicali, Hillary je imala: manje pobjeda (Barack Obama je pobijedio na 30 predizbora i ‘caucusesa’; ona na 18), manje delegata (on ima 1700 od potrebnih 2025; ona zaostaje s više od stotinu) i manje novca (on je imao više od 40 milijuna dolara u rukama; njezin dug iznosi otprilike milijun dolara). Zato je najveće pitanje njezine kampanje bilo kada će konačno podleći tome što je neprestano  na drugom mjestu.

Ovog tjedna to se promijenilo. U Pennsylvaniji je pobijedila s 10 posto razlike i uvjerila donatore da je preko internetske stranice  ‘obaspu’ sa 10 milijuna dolara. Iako pobjeda i neočekivana sreća ne mijenjaju utrku, jer ona je još uvijek na drugom mjestu, nešto je ipak drukčije. U šest tjedana Pennsylvanije Obamina dosad dobro vođena kampanja izgubila je ponešto od svog sjaja.

Amerikanci su saznali da je njegov bivši pastor imao žestoke antiameričke govore, da je Obama bio prijatelj s bivšim teroristom koji se nije pokajao za svoje grijehe te da misli kako birači u manjim gradovima ‘prijanjaju’ uz Boga i kupuju oružje jer su ogorčeni zbog svog ekonomskog stanja.

Obamine pristaše okrivljuju Hillary zbog negativne i prljave kampanje, ali ona nije umjesto njega biraka Crkvu, prijatelje i riječi. Clinton se uvijek, više nego Obama, obraćala radničkoj klasi i običnim ljudima. Dok je on svoju kampanju temeljio na obećanjima kao što su ‘nada’ i ‘promjena’, ona je ponudila programe koji se odnose na rješavanje konkretnih problema. Ekonomija je bila prva tema u Pennsylvaniji i glasači su, zabrinuti zbog toga, glasali za Hillary.

No, pokraj svih onih manje bogatih ili obrazovanih, koje je Hillary privukla, utrka u Pennsylvaniji važna je zbog još nečega. Gotovo dvije trećine bijelaca dalo joj je svoj glas.

Hillary Clinton uporno tvrdi da bi upravo ona trebala osvojiti nominaciju demokrata jer jedina ima izgleda pobijediti republikanskog kandidata i ući u Bijelu kuću. Ako i većina Amerikanaca razmišlja kao oni u Pennsylvaniji, Hillary bi možda mogla biti u pravu.