Higijena je, kažu, pola zdravlja... osim ako nije jer s nekim proizvodima za čišćenje i higijenu radimo više štete nego koristi. Sušenje ruku sušilicom, predugo korištenje četkica za zube, samo su neki od primjera. 

Također, preporuka je da se nakon pretjeranog znojenja tijelo opere nekim blagim sapunom, po mogućnosti takozvanim sapunima bez sapuna. Pozornost treba posvetiti područjima gdje se bakterije najviše skupljaju - pazusi, genitalno područje i stražnjica.

Ako se koristimo jačim sapunima, to nepovoljno djeluje na naš kiseli omotač i može se poremetiti mikrobiološka flora na koži. Ne preporučuje se uporaba antibakterijskih gelova i sapuna.

Jedna od higijenskih navika kojoj nas uče od najranije dobi zapravo je pogrešna. Uši se ne bi smjele čistiti higijenskim štapićima. 

Naime, cerumen je ušna mast koja se normalno luči u našem uhu. Neki ga imaju više, neki manje, djeca obično malo više nego odrasli i njega u principu ne treba čistiti, on spontano izlazi van. 

Više štete nego koristi ljudi će napraviti pokušavajući očistiti uši štapićima. Mogu oštetiti zvukovod, katkad ga i raskrvariti, a osim toga često cerumen samo naguraju dublje u uho.

Možda vam se čini kako je pranje zubi nakon svakog obroka nužno za dobru oralnu higijenu, međutim, nije sve tako jednostavno.

Tek toliko da znate, minimalno bi trebalo dva puta dnevno, optimalno maksimalno je četiri puta dnevno. Ujutro i navečer prije spavanja, trebalo bi poslije svakog obroka, ali pola sata nakon obroka dok još uvijek kiseline djeluju na zub. Ako dođe do četkanja odmah nakon jela, pogotovo ako je nepravilna tehnika četkanja agresivno i vodoravno, može oštetiti caklinu.

Takvo četkanje može rezultirati demineralizacijom i razvojem preosjetljivosti zubi. Da bi higijena zubi imala smisla, četkicu treba mijenjati svaka 3-4 mjeseca.

Djeci bi najmanje do šeste godine života roditelji trebali prati zube, a zanimljivo je i da djecu do dvanaeste godine nije preporučeno svakodnevno kupati, što se posebno odnosi na novorođenčad.