"Godina 2016. bila je jedna od najturbulentnijih godina u hrvatskoj kulturi, godina u kojoj su više nego ikada politika i moć koju ona nosi bile glavni akteri i koja će ostati upamćena prije svega kao ona u kojoj je dijalog zamijenjen bujicama netolerancije, u kojoj su razneseni zameci građanske kulture", kazao je Hini glavni urednik Frakture Seid Serdarević.

Imenovanje Zlatka Hasanbegovića za ministra kulture u kratkotrajnoj vladi Tihomira Oreškovića, smatra Serdarević, s pravom je izazvalo bunt kulturne i intelektualne javnosti, a ideje tzv. Kulturkampfa i promjene paradigme u kulturi koje je bivši ministar bio nositelj rascijepile su ionako malenu kulturnu zajednicu.

"Umjesto da kultura bude nositelj pozitivnih, istinskih humanističkih vrijednosti, došlo je do daljnjih podjela na 'naše i njihove', a diskurs vrijeđanja i govora mržnje postao je svakodnevica", upozorio je.

Iako je nakladništvo u 2016. "spalo na najniže grane, a broj novoizdanih knjiga na povijesni minimum", ipak nije sve bilo ni tako crno, smatra.

"PDV na knjigu ostaje na najnižoj stopi od pet posto, broj događanja, festivala i sajmova knjiga od Zagreb Book Festivala, Festivala europske kratke priče, Festivala svjetske književnosti i Interlibera do Sajma knjiga u Puli pokazuje da čitatelja ipak još ima, da pisci i dalje pišu odlične knjige i da postoji solidna baza na kojoj možemo rekultivirati ne samo nakladništvo već i cijelu kulturu, od koje sve počinje i na kojoj sve završava", poručio je Serdarević.

S njime se slažu i urednici Ljevaka Nada Brnardić i Kristijan Vujičić.

"Smatramo da je veliki uspjeh to što su manifestacije i festivali vezani uz svjetsku i europsku književnost već nekoliko godina organizirani na visokoj razini i, okupljajući značajne autore, privlače veliku pozornost čitatelja", kazao je Vujičić.

Nije, međutim dobro što se u 2016. nastavilo, te čak i pogoršalo, urušavanje knjižarske mreže koje se događa već godinama, napomenuo je.

"Riječ je o velikome problemu, koji se ne tiče samo izdavača, već utječe na mnoštvo zainteresiranih čimbenika u postojećem lancu: pisce, prevoditelje, pa onda i krajnjega korisnika, kupca, odnosno čitatelja. U novonastaloj situaciji, uslijed financijske krize i pada kupovne moći, narodne knjižnice ostaju poput posljednjega utočišta kulture čitanja", istaknuo je Vujičić.