U apsolutnom smislu kao i s obzirom na broj stanovnika, ističe to istraživanje koje tvrdi, između ostalog, da je 90 posto smrtnih slučajeva zadnjih dvadeset godina u prirodnim katastrofama zabilježeno u zemljama malih ili srednjih prihoda.

Veza između siromaštva i prirodnih katastrofa "vrlo je jasna" u slučaju Haitija, objasnio je posebni predstavnik UN-a za ublažavanje opasnosti od katastrofa Robert Glasser na konferenciji za tisak. Za usporedbu Glasser je naveo kako na Novom Zelandu kojeg je pogodio jednako razorni potres nije bilo izgubljenih života a u Čileupuno manje nego na Haitiju.

"Smatram doista skandaloznim i neprihvatljivim da smo mi, izvan Haitija, mogli vidjeti oluju kako dolazi na televiziji dok je bilo nemoguće kontaktirati ljude na licu mjesta s ranim upozorenjem, ili kad je ono poslano nije ničemu poslužilo zbog nedostatne obuke stanovništva", rekao je on.

Oko 1,35 milijuna osoba preminulo je u prirodnim katastrofama između 1996. i 2015. godine, po tom istraživanju, objavljenom povodom Međunarodnog dana sprečavanja katastrofa.

Izvješće koje nabraja 7000 prirodnih katastrofa ukazuje na to da su "najveće ubojice" potresi i tsunamiji, dok slijede katastrofe vezane uz klimu, piše UN u izvješću.

U protekla dva desetljeća potresi i tsunamiji odnijeli su gotovo 750 tisuća života. Prirodne nepogode vezane uz klimatske promjene poput poplava, klizišta, toplinskih valova i snažnih oluja udvostručile su se u proteklih 20 godina.

"Zemlje visokih prihoda bilježe velike gospodarske gubitke u prirodnim katastrofama ali u zemljama s malim prihodima ljudi plaćaju svojim životima", ističe glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon, citiran u priopćenju.

Nakon Haitija zemlje gdje je zabilježen najveći broj poginulih vezano uz prirodne katastrofe su Indonezija (181.136 mrtvih), zahvaćena tsunamijem u prosincu 2004. u Indijskom oceanu, te Mianmar(139.515), kojega je poharala ciklona Nargis u svibnju 2008.

Slijede Kina, Indija, Pakistan, Rusija, Šri Lanka, Iran i Venezuela.