Najsiromašnija država američkog kontinenta i jedna od najsiromašnijih u svijetu, od siječnja žrtva katastrofalnog potresa, a od listopada pogođena epidemijom kolere, Haiti u nedjelju bira predsjednika bez iluzija da će novo vodstvo izvući zemlju iz bijede, nezaposlenosti, korupcije i beznađa.

Gotovo godinu dana nakon potresa 12. siječnja koji je u području glavnoga grada Port-au-Princea usmrtio više do 230.000 ljudi i nakon kojega je rasljeno više od 1,5 milijuna ljudi, Haiti se bori i protiv kolere koja je zadnjih tjedana odnijela više od 1.400 života.

Predsjedniku Reneu Prevalu zakon priječi novu kandidaturu, a najviše izgleda da postane njegova nasljednica ima Mirlande Manigat (70), bivša premijerka koja bi trebala dobiti 36 posto glasova. Drugi kandidat Jude Celestin (48), trebao bi dobiti 20 posto, a Michel Martelly, poznatiji kao pjevač "Sweet Micky" i popularan među mladima, dobio bi, prema anketama, 14 posto glasova.

Očekuju se izborne prijevare

Izborni rezultati očekuju se početkom prosinca, a dva kandidata s najviše glasova ići će u drugi krug. U zemlji kojom osim bijede, 30-postotne nezaposlenosti i bolesti hara i korupcija, izbori teško mogu biti pošteni i slobodni, pa se izborne prijevare očekuju posvuda.

Unatoč epidemiji kolere koja je izbila sredinom listopada, vlasti su odbile odgoditi izbore. Zbog epidemije je prošlog tjedna izbila pobuna protiv pripadnika UN-ovih snaga, koje stanovnici optužuju da su oni donijeli bolest. U nasilnim prosvjedima poginulo je šest osoba.

Izborna kampanja protekla je u sukobima pristaša raznih kandidata s dvije ubijene osobe. Bivšu premijerku Manigat podržavaju srednja klasa i intelektualci, no Haićani žele promjenu, tvrde pristaše kandidata Judea Celestina.

Tko god pobijedi, morat će imati snagu Titana da počne rješavati nagomilane nevolje.

Predsjednici ili predsjedniku zadaća će biti olakšana do 15. listopada 2011., koliko će trajati izvanredno stanje što jača njegove ovlasti u obnovi, dobavljanju i odobravanju ugovora bez javnih natječaja.(hina/metro-portal)

Isprva španjolska, a zatim francuska kolonija Haiti je postao prva crna neovisna republika 1804., no ta zemlja s čak 80 posto stanovništva ispod praga siromaštva, proživljavala je niz diktatura i državnih udara sve do 2004., kada je izbila pobuna te je međunarodna zajednica rasporedila 9.000 UN-ih vojnika kako bi stabilizirali stanje.

Potres i kolera pokazali su da nevolja i bijeda uvijek mogu biti i veće. Zbog potresa je 9.000 zatvorenika pobjeglo iz zatvora sijući kaos na ulicama gdje stanovnici još žive bez obnovljenog krova nad glavom. Dio njih je uhvaćen i ponovo zatvoren, u još neljudskijim uvjetima.

Osim što je najsiromašniji u Americi i među najbjednijima u svijetu, Haiti je pri samome dnu na svjetskoj ljestvici korupcije gdje zauzima 146. od 178 mjesta, prema podacima Transparency Internationala.(hina/metro-portal)