Povijesni posjet Erevanu turskog predsjednika Abdullaha Gula u subotu, omogućiti će Ankari da utvrdi svoj položaj nezaobilaznog sugovornika u vođenju regionalnih kriza, ocijenili su analitičari.

Nekoliko posljednjih mjeseci turska diplomacija sve češće posreduje između susjednih zemalja, Sirije i Izraela, a u Turskoj se vode pregovori dviju zemalja, kao i između Irana i Zapadnih sila o pitanju iranskog nuklearnog programa.

Nakon početka sukoba Gruzije i Rusije početkom kolovoza za kontrolu Južne Osetije, Ankara je ponovno ponudila svoje usluge i predložila osnivanje foruma suradnje za Kavkaz s ciljem uspostave regionalne stabilnosti.

Stručnjaci za međunarodne odnose naglašavaju da, kako bi opstala kao vjerodostojna mirovna snaga, Turska mora početi proces normalizacije s Armenijom, jednom od posljednjih zemalja s kojom postoje napetosti.

"Velikoj zemlji poput Turske sa 70 milijuna stanovnika, ne treba Armenija, ali to je posljednja zemlja s kojom ona nije riješila sporove, a prva etapa je uspostava dijaloga", ocijenio je stručnjak za međunarodne odnose pri institutu USAK, a profesor za međunarodne odnose na sveučilištu Galatasaray Beril Dedeoglu je dodao da si "Turska ne može dozvoliti sliku zemlje u sukobu s malim zemljama koje ju okružuju".

Turski predsjednik Abdullah Gul ovaj će vikend posjetiti Armeniju u povodu nogometne utakmice, što je velik bilateralni korak za te dvije zemlje koje nemaju diplomatske odnose.

Guelov posjet, na poziv kolege Sergea Sarkassiana na nogometnu utakmicu Armenija-Turska, biti će prvi posjet jednog turskog predsjednika Armeniji od neovisnosti te bivše sovjetske republike 1991.

Sarkassian je istaknuo svoju podršku turskom planu foruma za Kavkaz i dodao da Armenija cijeni "sve napore pojačanja povjerenja, stabilnosti i sigurnosti u regiji".

Turska je prekinula diplomatske odnose s Armenijom prosvjedujući zbog armenskog nadzora pokrajine Nagorno-Karabaha, zbog koje je Armenija 90-ih ratovala s turskim saveznikom Azerbajdžanom.

Turska i Armenija u prijeporu su i zbog pitanja jesu li Armenci koje su pobili otomanski Turci tijekom Prvoga svjetskog rata, bili žrtve genocida. Armenija želi da Turska prizna, kako ga naziva, sustavan genocid Armenaca. Turska odlučno niječe te optužbe i tvrdi da su u borbama ginuli i kršćanski Armenci i muslimanski Turci. (HINA)