"Čak i ako bi klima ostala ista ili čak postala malo hladnija, ledena ploča nastavila bi gubiti masu", naveo je koautor Ian Howat, znanstvenik sa Sveučilišta Ohio State.

Ova "prijelomna točka" znači da snježne padaline koje svake godine obnavljaju ledenu plohu ne mogu nadoknaditi led koji se ulijeva u ocean zbog topljenja ledenjaka.

"Grenlandska ledena ploča godišnje gubi više od 280 milijardi metričkih tona leda koji se otapa u ocean, što je najveći pojedinačni doprinos porastu globalne razine mora", iznijela je Michalea King, vodeća autorica studije i istraživačica Sveučilišta Ohio State.

"Led koji se ispušta u ocean daleko nadmašuje snijeg koji se nakuplja na površini ledene plohe", izjavila je King.

Gubitak leda s grenlandske ledene ploče povećao se sedam puta, s 34 milijarde tona godišnje od 1992. do 2001. na 247 milijardi tona godišnje od 2012. do 2016. godine.

Za ovu studiju, znanstvenici su analizirali 40 godina satelitskih podataka s više od 200 velikih ledenjaka koji se slivaju u ocean oko Grenlanda.

Smanjivanje grenlandskih ledenjaka predstavlja problem za cijelo čovječanstvo. Otapanje leda na otoku izravno vodi do porasta razine mora u cijelom svijetu. Led koji se otapa na Grenlandu završava u Atlantskom oceanu, i na kraju, u svim svjetskim oceanima.

Nacionalna uprava za oceane i atmosferu priopćila je kako bi  globalna razina mora do kraja stoljeća mogla porasti za čak 30 cm, čak i ako emisija stakleničkih plinova bude niska u desetljećima ispred nas. Koliko će se povećati, najviše ovisi o brzini budućih emisija ugljičnog dioksida i globalnom zatopljenju.

Nova studija o otapanju leda na Grenlandu objavljena je nedavno u recenziranom britanskom časopisu Communications Earth and Environment, a prenosi USA Today.