Znanstvenici odavno znaju da više temperature zraka pridonose otapanju ledenih površina na Grenlandu, a novo istraživanje otkrilo je novu prijetnju koja napada led odozdo.

Tople oceanske vode koje se kreću ispod ogromnih ledenjaka pojačavaju i ubrzavaju njihovo otapanje, prenosi CNN. Otkriće je objavljeno u ponedjeljak u časopisu Nature Geoscience nakon znanstvenog proučavanja jednog od mnogih "jezika" u ledu na području ledenjaka Nioghalvfjerdsfjorden na sjeveroistoku Grenlanda.

Ledeni jezik je led koji lebdi na vodi bez da se odvojio od leda na kopnu. Ogromni jezik koji su znanstvenici proučavali dug je gotovo 80 kilometara. Istraživanje je otkrilo podvodnu struju široku gotovo dva kilometra u kojoj je toplija voda iz Atlantika mogla teći izravno prema ledenjaku donoseći ogromne količine topline u kontakt s ledom što je ubrzalo otapanje ledenjaka. "Sad je jasan uzrok ovog ubrzanog otapanja", kaže Janin Schaffer, oceanografkinja iz njemačkog instituta Alfred Wegener koja je vodila tim istraživača.

Znanstvenici su otkrili sličnu struju u blizini drugog grenlandskog ledenjaka gdje se ogromni ledeni jezik odlomio i krenuo prema oceanu. Otapanje ogromnih količina leda na Grenlandu trenutno je najveći pojedinačni pokretač globalnog porasta razina mora i prema studiji objavljenoj u prosincu u časopisu Nature grenlandski ledeni pokrov sad se otapa sedam puta brže nego 1992. Taj ledeni pokrov ima dovoljno vode da povisi razinu mora više od sedam metara.

Na većem dijelu Arktika prošlog su ljeta zabilježene rekordne temperature što je izazvalo otapanje 11 milijarda tona ledene površine Grenlanda u samo jednom danu, upozorili su znanstvenici. Samo u srpnju grenlandski ledeni pokrov ostao je bez 197 milijardi tona leda, kaže Ruth Mottram, klimatska znanstvenica iz danskog meteorološkog instituta.

I temeprature voda srušile su u 2019. rekorde. Prema studiji objavljenoj u časopisu Advances in Atmospheric Sciences temperatura oceana prošle godine bila je 0,075 stupnja Celzija iznad prosjeka za razdoblje od 1981.-2010. Toplinu koju danas apsorbiraju svjetski oceani proizvelo bi otprilike pet atomskih bombi koje su bačene na Hirošimu pod uvjetom da su bacane svake sekunde u proteklih 25 godina. Topliji oceani utječu na morski život i mogli bi rezultirati padom ulova u dijelovima svijeta u kojima je riba glavni izvor hrane.