Kako bi se suprotstavili ovoj "oceanskoj krizi", organizacija za obranu okoliša poziva države da ratificiraju Ugovor o zaštiti otvorenog mora i morske biološke raznolikosti (poznat kao BBNJ), usvojen u lipnju 2023. u Ujedinjenim narodima u New Yorku.

Uoči otvaranja konferencije u San Joseu, "Uronjeni u promjenu" o zaštiti oceana, Greenpeace se osvrnuo na ulogu regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom (RFMO), međunarodnih organizacija odgovornih za upravljanje jednog ili više ribljih fondova u međunarodnim vodama određenog oceana.

Ta tijela, kao što je Komisija za tunu u Indijskom oceanu (IOTC), "nisu ispunila svoj mandat reguliranja ribolova, s prosječno 55 posto stokova koji su propali ili prekomjerno iskorišteni" u ribljim populacijama kojima upravljaju RFMO.

Izvješće pripisuje te "neuspjehe" načinu upravljanja tim organizacijama, čije se odluke donose konsenzusom i gdje jedna država može blokirati "vitalne mjere", zatim utjecaju velikih tvrtki koje stvaraju "sukobe interesa" i njihovoj nesposobnosti slijediti znanstvene savjete.

Prema izvješću, 95 posto bioraznolikosti riba u otvorenom moru nije procijenjeno od strane RFMO-a.

"Od rođenja RFMO-a prije 70 godina, zdravlje oceana se neumoljivo pogoršalo jer nisu uspjeli spriječiti prekomjerni ribolov, uništavanje osjetljivih vrsta i ranjivih morskih ekosustava", stoji u priopćenju Greenpeacea.

Suprotno tome, dopuštajući stvaranje zaštićenih morskih područja većini od tri četvrtine država potpisnica, ugovor o zaštiti otvorenog mora "nudi nadu", vjeruje Laura Meller, aktivistica za oceane za Greenpeace Nordic.

Ako stupi na snagu 2025. godine, "zaštitit će 30 posto oceana do 2030., nudeći priliku vodenom životu da se oporavi nakon desetljeća lošeg upravljanja RFMO-a", dodaje ona u priopćenju za javnost.