« Ekosfera
objavljeno prije 6 mjeseci i 28 dana
GREENPEACE

Greenpeace: ceste vs željeznica

Po omjeru ulaganja u ceste i željeznicu Hrvatska među najgorima u Europi

Što je bolje?
Što je bolje? (Afriadi Hikmal/Greenpeace)
Više o

Greenpeace

,

cestovni promet

,

željeznica

Prema najnovijem izvještaju međunarodne organizacije Greenpeace "Razvoj prometne infrastrukture u Europi: Istraživanje smanjenja i širenja željeznice, autocesta i zračnih luka", Hrvatska je u posljednja tri desetljeća uložila šest puta više sredstava u razvoj cestovne infrastrukture u odnosu na željezničku. Sustavno i svjesno državna prometna politika učinila nas je ovisnicima o automobilima koji gutaju naftu i raspiruju klimatsku krizu.

Studija koju je Greenpeace u središnjoj i istočnoj Europi (Greenpeace CEE) naručio od uglednog njemačkog Instituta Wuppertal i T3 Transportation Think Tanka, pokazala je da se od 1995. godine mreža autocesta u Hrvatskoj povećala za čak 334 posto, dok se željeznička smanjila za četiri posto.

U razdoblju od 1995. do 2021. godine Hrvatska je uložila oko 13,3 milijarde eura u ceste, a svega 2,1 milijardu u željeznice. Uslijed toga, mreža autocesta se sa 302 kilometara u 1995. godini povećala na 1310 kilometara u 2020, što je osma po veličini stopa rasta od svih analiziranih zemalja u Studiji (EU 27, Norveška, Švicarska i Velika Britanija).

Osim što je smanjena hrvatska željeznička mreža, pet željezničkih linija ukupne dužine 118 kilometara zatvoreno je za putnički prijevoz, a zatvoreno je i 28 željezničkih postaja, čime je tisućama ljudi onemogućen pristup željeznici. Svih pet linija samo je "obustavljeno", što znači da bi se lako mogle ponovno otvoriti uz potrebna javna sredstva.

Dosadašnji omjer ulaganja u ceste naspram željeznice je u Hrvatskoj četiri puta veći od europskog prosjeka. Promatrajući usporedive europske podatke u razdoblju od 1995. do 2018. godine, samo je Rumunjska imala lošiji omjer.

- Hrvatska je u posljednja tri desetljeća sustavno zapostavljala svoju nacionalnu i međunarodnu željezničku mrežu, dok je u ceste upumpavala ogroman novac. To nas je dovelo do toga da smo među najgorim zemljama Europe po ulaganjima u željezničku infrastrukturu. Tisuće ljudi u ruralnim područjima nema odgovarajući pristup javnom prijevozu te su zapravo prisiljeni posjedovati automobil ili ostati kod kuće - istaknula je Petra Andrić, programska voditeljica Greenpeacea u Hrvatskoj.

Unatoč zabrinjavajućim klimatskim okolnostima i globalnom dogovoru o smanjenju stakleničkih plinova iz 90-ih, na razini Europe se u protekla tri desetljeća u ceste ulagalo 66 posto više sredstava nego u željeznicu (1,5 bilijuna eura u ceste naspram 930 milijardi eura, uglavnom u brzu željeznicu), čime se poticao privatni prijevoz na naftu umjesto održivog javnog prijevoza. Duljina europskih autocesta povećala se za 60 posto, odnosno za više od 30.000 km, što je dovelo do povećanja potražnje za motoriziranim cestovnim prijevozom od 29 posto u razdoblju do 2019. godine. U međuvremenu, ukupna europska željeznička mreža smanjena je za 6,5 posto, odnosno za 15.650 km.

Promet je jedini sektor u Europi koji još uvijek ne pridonosi smanjenju emisija stakleničkih plinova. Štoviše, emisije stakleničkih plinova koje proizlaze iz prometa porasle su za 15 posto u razdoblju od 1995. do 2019, uglavnom zbog vozila koja koriste fosilna goriva.

Usporedbe radi, prosječno putovanje vlakom u Europi proizvodi 77 posto manje emisija stakleničkih plinova po putničkom kilometru od putovanja automobilom.

- U Hrvatskoj i diljem Europe ljudi se bore s klimatskim kaosom. Ovo je izvješće tragičan podsjetnik na izgubljena desetljeća klimatskih mjera u prometnom sustavu koji je odgovoran za gotovo trećinu emisija stakleničkih plinova u Europskoj uniji. Objavljeni podaci za Hrvatsku pokazuju kako su vlade desetljećima prioritetno podržavale izgradnju autocesta, zanemarujući održivi promet i na taj način Hrvatsku učinile ovisnicom o nafti. Pozivamo Vladu da financijske prioritete prebaci s cesta na željeznicu te uloži znatnija sredstva u nadogradnju i modernizaciju željezničke infrastrukture kako bi željeznica postala dostupna alternativa cestovnom prijevozu te kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova - poručila je Andrić.

Studija je objavljena povodom Međunarodnog tjedna mobilnosti koji se održava od 16. do 22. rujna te Svjetskog dana bez automobila koji se obilježava 22. rujna.

Studiju možete pronaći na poveznici: https://greenpeace.at/uploads/2023/09/analysis_development-of-transport-infrastructure-in-europe_2023.pdf

19.09.2023. 12:01:00
Novi komentar
nužno
nužno