U najnovijem prijedlogu Grčka  je zatražila 53,5 milijardi eura kako bi pokrila svoja dugovanja do 2018., preispitivanje postavljenih financijskih  ciljeva i restrukturiranje dugoročnog duga zemlje.

U zamjenu je Atena popustila pred zahtjevima da se postupno smanje porezne olakšice za njezine otoke,  glavni izvor prihoda turističke industrije, i povećaju porezi za brodarske tvrtke.

Predsjedatelj europske skupine Jeroen Dijsselbloem potvrdio je da je primio dokument, ali ga nije želio komentirati dok ga ne procijene stručnjaci Europske komisije, Europske središnje banke i Međunarodnog monetarnog fonda.

Vlada će od zastupnika grčkog parlamenta u petak zatražiti odobrenje za pregovore o popisu korakakoje mora poduzeti prije dobivanja nove financijske pomoći, a koji su ključan korak kako bi se uvjerilo skeptične zajmodavce u ozbiljnost njezinih namjera.

Još jedno glasovanje bit će potrebno kako bi ih se pretvorilo u zakone ukoliko se čelnici euro zone na summitu u nedjelju slože da su ti prijedlozi temelj za početak pregovora  o trogodišnjem zajmu i davanju sredstava pomoću kojih bi Grčka u međuvremenu izbjegla stečaj.

Posljednja grčka ponuda također sadrži prijedlog smanjenja troškova za obranu, precizan vremenski plan privatizacije državne imovine poput pirejske luke i regionalnih zračnih luka, povećanje poreza na dodanu vrijednost za hotele i restorane i rezanje dodatnih isplata za najsiromašnije umirovljenike.