Prijedloge za jačanje obrane, strateške i energetske samodostatnost Europe građani su prethodno definirali na panelima u Strasbourgu i Maastrichtu no ruska invazija na Ukrajinu uvelike je usmjerila rasprave koje građani s predstavnicima institucija EU-a vode u petak i subotu u Strasbourgu.

Neki od sudionika su istaknuli da bi prijedlozi, iako trenutno izrazito aktualni, trebali biti dorađeni kako bi bili u skladu s trenutnom situacijom.

Energetska ovisnost posebno je problematična jer je u 2021. godini EU iz Rusije uvezla 155 milijardi kubičnih metara plina što čini 45 posto uvoza i 40 posto ukupne potrošnje plina u Uniji, kako prenosi Međunarodna agencija za energetiku (IEA).

Nakon uvođenja sankcija Rusiji zbog napada na Ukrajinu, planirano je smanjenje za više od jedne trećine u idućih godinu dana koje je, osim što šteti Rusiji, u skladu i s europskim Zelenim planom.

„Pozivam vas da izolirate Rusiju, svaki novčić koji date Rusiji upotrebljava se za agresiju na Ukrajinu", kazala je na sjednici Ukrajinka Božena Boriak.

Sudionici Konferencije rješenje ovog problema vide u proširenju opskrbe obnovljivom i alternativnom energijom, među kojima posebno ističu solarnu i energiju vjetra, te vodika i proizvodnju energije iz otpada.

Prijedloge građana video vezom pozdravio glavni diplomat EU-a, visoki predstavnik Josep Borell Fontelles i dodao da smo „još 2014. na Krimu rekli da trebamo prestati ovisiti o plinu iz Rusije, a danas, osam godina kasnije, još uvijek se bavimo tim pitanjem".

Europska vojska

Građani predlažu osnivanje zajedničkih oružanih snaga Europske unije kako bi EU bila vjerodostojan i snažan mirovni partner.

„Mislim da se Europa treba ekonomski i vojno ojačati", kazao je predstavnik hrvatskih građana Dragan Volarević ali i istaknuo da bi "europska vojska trebala biti isključivo obrambena".

EU i njene članice mogu biti usko vezane s NATO-om "ali bez da idemo u osvajačke pohode, što NATO radi", smatra Volarević.

Za uspostavu europske vojske izjasnila se većina sudionika Konferencije, no neki građani i europarlamentarci rješenje vide u jačanju nacionalnih vojski i međusobne suradnje obrambenih snaga država članica.

„Zajednička europska vojska je besmislica, za razvitak tog plana potrošili bi mnogo novca, a ne bi dobili ništa jer bi vojskom upravljalo 27 država članica, što je nemoguće. Trebamo raditi na jačanju postojećih vojski što dokazuje i nedavna njemačka odluka o povećanju ulaganja koja sugerira na ogromnu promjenu u dosadašnjim stavovima Njemačke", ustvrdio je ranije ovog tjedna estonski europarlamentarac Riho Terras