Dvjesto europskih građana, što uživo, što virtualno, od petka do nedjelje u Firenci je raspravljalo o budućnosti Europske unije. Bio je to prvi od četiri panela, podijeljenih po tematskim cjelinama, na kojima su nasumce odabrani Europljani usuglasili svoje preporuke europskim institucijama. 

Osim u Firenci, gdje se teme bile vrijednosti i prava, sigurnost i poštivanje zakona, paneli će se održati u Dublinu, Varšavi i Maastrichtu, a sudjelovat će ukupno 800 europskih građana.

Nakon tri dana razgovora u bivšem samostanu iznad Firence, današnjem sjedištu Europskog sveučilišnog instituta (EUI), građani su usuglasili 39 preporuka. Za odobrenje su trebale dobiti podršku tri četvrtine sudionika.

Građani su tako preporučili EU-u da usvoji kriterije protiv diskriminacije na tržištu rada, s kvotama za mlade, starije, žene i manjine, a tvrtke koje ih ispune dobivale bi subvencije ili porezne olakšice. Od europskih institucija zatraženo je da pokrenu programe osnivanja priuštivih vrtića u tvrtkama.

Građani su pozvali na bolji tretman životinja u stočarstvu i promociju ekološke poljoprivrede u Europi i svijetu, što bi se trebalo postići oporezivanjem emisija štetnih plinova, upotrebe pesticida i prekomjerne potrošnje vode. 

Predlaže se i carina za sve uvozne poljoprivredne proizvode iz zemalja koje imaju prednost nižih standarda proizvodnje, te prekid subvencioniranja masovne poljoprivredne proizvodnje u Europi koja ne vodi prema klimatski i ekološki održivoj agrikulturi. 

Manje birokracije, više demokracije

Preporučuje se stroža provedba pravila o tržišnom natjecanju kako bi se sačuvao medijski pluralizam i spriječili monopoli u svim državama članicama.

Građani preporučuju i preimenovanje EU institucija kako bi njihove funkcije bile jasnije. Tako bi Vijeće Europske unije trebalo postati Senat Europske unije, a Europska komisija biti Izvršna komisija Europske unije. 

Građani preporučuju institucijama i njenim predstavnicima da koriste pristupačniji jezik i izbjegavaju birokratske termine.

Od europskih institucija se traži i zakon koji će uskladiti izborne kriterije u europskim članicama, trenutno različitima po dobi glasanja ili datumu izbora.

U završnom dokumentu upućenom institucijama stoji i kako bi Europljani trebali imati pravo glasati za nadnacionalne stranke, čiji su kandidati iz različitih država članica. 

Građani pozivaju i na mogućnost referenduma na razini EU-a o „iznimno važnim" pitanjima za cijelu Europu. Referendum bi trebao raspisivati Europski parlament, a bio bi pravno obvezujuć. 

Traži se i uspostavljanje građanskih skupština koje bi se sastajale svakih 12 do 18 mjeseci. Njihovi sudionici bi se, baš kao i na Konferenciji o budućnosti Europe, birali nasumično, a institucije bi morale uzeti u obzir njihov stav ili dati argument zašto nije poslušan. 

Poziva se i na stvaranje digitalne platforme na kojoj će građani moći glasati putem interneta te na bolje obrazovanje o demokraciji kako bi se mladi uputili u funkcioniranje procesa EU-a. 

"Nema izlaza"

Preporuke građana bit će predstavljene na plenarnoj sjednici Konferencije, na kojoj će se one dodatno oblikovati. Na toj će sjednici, uz građane, sudjelovati i članovi Europskog parlamenta (EP), vlada članica, predstavnika nacionalnih parlamenata, Europske komisije i drugih. 

„Zadatak plenarne bit će reakcija na preporuke građana, da predloži kako ispuniti preporuke građana", rekao je u Firenczi za Hinu Guy Verhofstadt, šef izaslanstva EP-a zadužen za rad Konferencije. 

Taj liberalni belgijski političar naglasio je da će europskim institucijama biti jako teško ignorirati te preporuke.

„Ovo su organizirale europske institucije s nacionalnim parlamentima. Sve to smo radili kako bi slušali i potaknuli građane na participaciju, pa ne vidim situaciju u kojoj bi Europsko vijeće, Europska komisija ili Parlament mogli reći da ih neće poslušati", dodao je.