Sudeći po ovogodišnjem "Crnom petku" ni cijela blagdanska sezona neće razočarati. Pokloni se kupuju bez obzira na krizu. Tako je u našoj anketi smanjen broj građana koji će na kupnju božićnih poklona trošiti najmanje iznose, a porastao je broj onih koji će trošiti više za ovu namjenu. Slijedom toga, broj građana koji će izdvojiti do 200 kn smanjen je za 5%, na sadašnjih 18,6%.

Za razliku d toga, rastao je broj onih koji će za poklone izdvojiti do 500 kn kojih sada ima 32,4% (+0,8%), do 1.000 kn planira trošiti 21,3% građana (+3,2%), a više od 1.000 kn izdvojit će 6,5% njih (+0,5%). Svaki peti građanin ne planira kupovati božićne poklone - ove godine to je izjavilo 21,1% ispitanih, a lani gotovo jednaki broj, njih 20,7%.

Zanimljiv je i optimizam kada je riječ o tome planiraju li građani potrošiti više ili manje za kupnju poklona u odnosu na prošlu godinu. Da će potrošiti manje kaže 38,6% građana, što je 2% više nego lani, dok je onih koji će potrošiti više ukupno 10,9% i njihov je broj narastao za 4,7%. Preostala polovica građana potrošit će isto kao i prošle godine.

Da su se građani riješili pandemijskih okova govori i podatak da manji broj njih ove godine planira kupovati putem interneta, nego će radije ići u šoping centre. Naime, kupnju dijela božićnih poklona preko interneta planira obaviti 49,9% građana, čak 9,3% manje nego u prošlogodišnjem prosincu.

Poraslo je i zadovoljstvo kupovinom božićnih poklona jer sada 46,1% ispitanika navodi da im to predstavlja zadovoljstvo te je njihov broj u odnosu na lani narastao za 5,4%, dok je 7,9% manje građana kojima kupovina poklona predstavlja stres - njih je ove godine bilo 14,3%. Da im to predstavlja i stres i zadovoljstvo navodi pak 39,6% građana ili 2,5% više nego lani.

Nastavno na prikazani optimizam, rastao je i broj građana koji ove godine planiraju ići na skijanje ili zimovanje, s prošlogodišnjih 9,9% na sadašnjih 14%, što također govori o boljoj potrošačkoj klimi.

Istraživanje su tijekom studenog 2022. godine proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 18 godina. U sklopu istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.