Samo pet posto utrošene električne energije žarulja pretvara u svjetlo. Zato su još 2009. zabranjene one od preko 75 vati, zatim one od 60 i 40 vati. Sad su na red došle i žarulje od 25 vati.

Kako onda osvjetljavati stanove i urede? Stručnjaci u Njemačkoj su testirali halogene lampe, takozvane štedne svjetiljke s plinom i svjetlosne diode. Najbolje ocjene su dobile svjetlosne diode. One nisu štetne za okoliš, dugo traju, odmah nakon uključenja daju dobro svjetlo i troše malo struje - do 90 posto manje nego obične žarulje. Zasad su, istina, još skupe, ali vijek trajanja im je 25 puta duži nego kod običnih žarulja.

Oprezno s otrovnom živom

Cijena svjetlosnih dioda godišnje pada za oko 30 posto. Danas ona stoji oko 20 eura, ali se procjenjuje da će 2020. stajati manje od tri eura. Štedne svjetiljke s plinom troše nešto više energije nego diode, ali daju lošije svjetlo nego žarulje i diode i trebaju neko vrijeme dok počnu svijetliti punom snagom. Problematično je i to što sadrže otrovnu živu. (U slučaju razbijanja štedne žarulje s plinom stručnjaci preporučuju da se odmah otvore prozori i prostoriju napusti te krhotine pokupi tek nakon polusatnog zračenja te da se te krhotine baci u specijalni otpad.)

Zabranom žarulja Europska unija želi smanjiti potrošnju električne energije za jedan posto. To na razini Unije odgovara količini koju proizvede deset elektrana na ugljen.

Zabrana žarulja već postoji u nekim zemljama. U SAD-u, Australiji, Brazilu, Filipinima, Kini i Indiji je već na snazi ili je planirana.